Chur

Chur je glavni grad u kantonu Graubünden i u regiji Plessur. Chur se nalazi na desnoj obali rijeke Rajne i smatra se najstarijem gradom Švicarske.

Chur
Grad
Panorama Chura
Grb
Službeni naziv: Chur, Coira, Coire, Cuira
Država	Švicarska
Kanton	Graubünden
Okrug	Plesur
Općina	Chur
Nadmorska visina	593 m
Koordinate	46°50′56″N 9°31′57″E
Najviša tačka
- Nadmorska visina	1.886 m
Površina
- Općina	28,09 km2
Stanovništvo
- Naselje	37.237 (2015)
Gustoća
- Naselje	1.326 /km2
Gradonačelnik	Urs Marti (FDP)
Vremenska zona	Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj	7000 - 7007
Pozivni broj	+41 (81)
Autooznaka	GR
Veb-sajt: http://www.chur.ch/

Ime

Porijeklo ime Chur je po trenutom stanju znanja, nepoznato. Prema Hansu Liebu, Theodoru Mommsenu, i još nekim istraživačima, ime Curia nije rimskog porijekla. Za porijeklo iz keltskog Kora, Koria nema dokaza. Srednovijekovni-latinski naziv je Curia R(h)aetorum.

Izgovor imena

U lokalnom dijalektu, ime se izgovara [ˈkʰuːr], u ostaloj Švicarskoj [ˈxuːr], na retoromanskom Cuira (Rumantsch Grischun), Cuoira^ⓘ (Vallader), Cuira^ⓘ (Puter), Cuera^ⓘ (sursilvan), Cuira (sutsilvan), Coira ili Cuoira (surmiran), na italijanskom Coira a na francuskom Coire.

Geografija

Chur se nalazi u istočnoj Švicarskoj, 20 km južno od granice kneževine Lihtenštajn, u sredini doline rijeke Rajne, koja dolazi sa zapada i na ovom mjestu mijenja tok prema sjeveru sve do jezera u Konstancu. Na sjevernoistočnom kraju Chura u Rajnu se, sa desne strane, ulijeva Plessur, divlja rijeka bogata talogam škriljca, koja dijeli brda Montalin i Dreibündenstein u dubokoj klisuri, zbog koje su taloženi slojevi škriljca u radijusu od 2,5 km u ravnici doline sve do brda Calanda koje se sastoji od kamenca.

Područje grada u potpunosti se nalazi na desnoj obali rijeke Rajne.

Najviše tačke su Fürhörnli (1886 m n. v.) na sjeveroistoku i Spundisköpf (1847 m n. v.) na jugu, dok je najniža tačka Rajna na sjevernoj granici općine (blizu 550 m n. v.).

Stari Grad se nalazi na desnoj obali Plesura, dok se novija naselja šire u ravnicu sve do Rajne.

Općina Chur graniči s općinama Felsberg, Haldenstein, Trimmis, Maladers, Churwalden, Malix i Domat/Ems.

Gradska naselja

Araschgen Fürstenwald Masans Niederlachen-Untere Au Lacuna Giacomettiquartier Chur West Dreibünden

Sand Kornquader Rheinquartier Rossboden Plankis/Sommerau Wiesental Tittwiesen

Quartier	Nr.	BFS-Code
Stari grad	1	3901001
Sand	2	3901002
Kasernenquartier	3	3901003
Industrijska zona	4	3901004
Loestrasse-Lürlibad	5	3901005
Masans	6	3901006
Rheinquartier I	7	3901007
Rheinquartier II	8	3901008

Klima

	Jan	Feb	Mar	Apr	Maj	Jun	Jul	Aug	Sep	Okt	Nov	Dec
Prosječna temperatura (°C)	0,4	1,5	5,7	9,4	14,0	16,9	18,9	18,2	14,6	10,6	4,9	1,5	Ø	9,7
Najviša prosječna temperatura (°C)	4,7	6,4	11,2	15,1	19,9	22,7	24,8	24,0	20,0	16,0	9,4	5,3	Ø	15
Najniža prosječna temperatura (°C)	−3,0	−2,4	1,3	4,2	8,6	11,5	13,4	13,3	10,0	6,2	1,4	−1,7	Ø	5,2
Padavine (mm)	51	47	55	49	71	92	109	112	81	56	70	55	Σ	848
Broj kišnih dana	7,3	6,6	8,1	7,5	9,9	11,2	11,0	11,2	8,4	7,0	8,5	7,9	Σ	104,6
Prosječna vlažnost zraka (%)	73	70	65	63	64	67	68	71	73	73	74	75	Ø	69,7
Broj sunčanih sati (h/danu)	3,1	4,0	4,5	4,9	5,5	5,9	6,5	6,0	5,2	4,4	3,1	2,6	Ø	4,6
Temperatura u °C • padavine u mm Dijagram: Temperatura 4,7 −3,0 6,4 −2,4 11,2 1,3 15,1 4,2 19,9 8,6 22,7 11,5 24,8 13,4 24,0 13,3 20,0 10,0 16,0 6,2 9,4 1,4 5,3 −1,7 jan feb mar apr maj jun jul aug sep okt nov dec Padavine 51 47 55 49 71 92 109 112 81 56 70 55 jan feb mar apr maj jun jul aug sep okt nov dec

Historija

Predrimsko vrijeme

Chur 1642. Matthäus Merian: Topographia Helvetiae

Chur 1900.

Chur juni 2010.

Katedrala i dvor Chura

Ulaz u stari grad Obertor

Arheolozi su dokazali da je u dobu neolit (ca. 3000 godina p. n. e.) područje Chura bilo naseljeno. Pronađeni se ostaci naselja i stvari iz bronznog i željeznog doba.

Grad Chur se smatra najstarijim naseljenim mjestom Švicarske.

Antika

Nakon što su Rimljani 15 godina p. n. e. osvojili Rätiju i proglasili je provincijom Raetia, nastalo je naselje na području Chura. Njegov tadašnji značaj nije poznat.

Dijeceza Chur je nastala u IV. stoljeću n.e. i prva je dijeceza sjeverno od Alpa.

U vrijeme velike migracije, Chur je fungirao kao sjeverni položaj istočnih Gota. U 6. stoljeću n. e. pada pod franačko vlasništvo.

Srednji vijek

Tek u 9. stoljeću, kad se stabilizirala franačka država, Churu je njegov povoljan položaj davao prednost. Chur se nalazi na raskrsnici dva najvažnija puta između južne i sjeverne Evrope, sa jedne strane pravac preko planinskih prevoja Julier i Septimer i sa druge strane pravac preko planinskih prevoja Splügen i San Bernardino. U tom dobu vladari su najčešće koristili pravac preko Septimera. Tako je dijeceza Chur 958. dobila mnoge ovlasti, 1170. je podignuta čak u status imperijalne kneževine.

U 13. stoljeću naselje, od oko 1000 stanovnika, dobija gradske zidine iz kojih do 18. stoljeća ne izrasta.

1367. osniva se Gotteshausbund u to vrijeme nastaje prvi ustav grada i 1413. po prvi put se spominje jedan gradonačelnik.

27. aprila 1464. požar je srušio veliki dio grada. Njemačke govorne zanatlije obavljaju većinom novoizgradnju, nakon koje ostaju živjeti u Churu. Tako se počinje pričati njemački jezik u gradu.

Fridrik III oslobađa grad od vladavine dijeceze nakon što su ga za to građani molili. Novi ustav grada 17. januara 1465. prebacuje političku moć sa dijeceze podpuno na zanatske zajednice. Tu moć gube 1840. nakon neslaganja različitih zajednica, raznih zloupotreba vlasti i prekomplikovanog sistema uprave. Nastaje slobodna trgovina i zanatske zajednice se raspadaju.

Chur kao glavno mjesto Gotteshausbunda i največe naselje, bio je centar moći i privrede u Drei Bünde.

Reformacija

U suprotnost dijeceziji kojoj je još ostalo pravo poreza, novca i lova, grad se 1523. priključuje reformaciji. 1527. ukida se katolička misa u crkvama St. Martin i Regula i po prvi put se slavi protestanska pričest. Sjedište dijeceze uprkos ostaje u Churu. Iako je dijeceza već od 9. stoljeća u njemačkim rukama, 16. stoljeća mijenja se govorno područje iz retoromanskog u njemačko.

Pored dva velika požara 1464. i 1574, privreda Chura u tom periodu jako napreduje sve do tridesetogodišnjeg rata od 1618. do 1639. jer su se za teritoriju Drei Bünde borili s jedne strane koalicija Francuske i Mletačke republike, a s druge strane koalicija Španije i Austrije, ali je i jedna i druga strana koristila i lokalno plemstvo da bi ostvarila svoje ciljeve.

Zahvaljujući mirnijem dobu tranzitni značaj grada od sredine 17. stoljeća opet postaje važniji.

19. i 20. stoljeće

Nakon što je Graubünden 1803. pristupio Švicarskoj, Chur službeno postaje glavni grad kantona Graubünden, što stoji i u ustavu kantona koji je 1820. stupio na snagu. Okrug dvor Chur postaje općina 1852. Nakon ukidanja gradskih zidina grad počinje rasti, prije svega u 2 navrata oko 1900. i u trećoj četvrtini 20. stoljeća.

U 60-im godinama 20. stoljeća domaći arhitekt Thomas Domenig izgrađuje betonsko naselje Lacuna, sa zgradom koja je do 2011. nosila titulu najviše zgrade u gradu, kad je izgrađen City West čiji su Twin Towers, koje je također on izgradio, po 79 metara visine.

Stanovništvo

Prirast stanovništva Chur
Godina	1500.	1860.	1900.	1950.	1970.	2000.	2005.	2011.	2012.	2015.
Stanovništvo	ca. 1500	3990	11.532	19.382	31.193	32.989	32.409	36.690	37.036	37.237

Jezik

U toku srednjeg vijeka u Churu se pretežno govorio retoromanski. Od 15. stoljeća sve više se počinje koristiti njemački. Danas je Chur potpuno u njemačkom govornom području. U školama se uči njemački dok se u društvu govori švicarskim dijalektom.

Po popisu iz 2000. kao materni jezik izabrali su 81,0% njemački, 5,5% retoromanski, 5,1% italijanski.

U Churu je 2002. stanovalo 17,6% stranih državljana.

Relijiski sastav po državnom popisu iz 2000

Religija

Prema državnom popisu iz 2000. 44,6% stanovnika izjasnilo se kao katolici, 38,5% kao protestanti u koje se ubrajaju i Jehovini svjedoci i pripadnici novoapostolske crkve, 2,8% kao muslimani i 1,8% kao pravoslavci. Bez konfesije su 6,1% dok se 6,3% nije izjasnilo ili su pripadnici drugih vjeroispovijesti.

Katedrala je izgrađena u XII. i XIII. stoljeću. Osim katedrale ima još tri katoličke crkve i četiri protestantske crkve. Prvi džemat u Churu su osnovali muslimani Turskog porijekla, dok drugi džemat je osnovan 1995. kojeg su Bošnjaci osnovali. Pravoslavne crkve u Churu nema.

Nedaleko od katedrale, na putu prema Arosi, nalazi se katoličko sjemenište.

1922. otvoren je krematorijum uz koji ima i groblje, osim ovog groblja ima još dva gradska groblja i pored katedrale jedno manje groblje.

Politika

Glavni organ Chura su glasaći, njihov izbor ni opštinsko vijeće, niti gradsko vijeće, ne može oboriti. Jedna legislativna perioda traje četiri godine, trenutna počela je 01.01.2017. i traje do 31.12.2020. i kod opštinskog i kod gradskog vijeća. Opštinsko vijeće sastoji se od 21 člana, a gradsko vijeće od tri kojim predsjeduje gradonačelnik.

Trenutni sastav gradskog vijeća izabran 2016. je gradonačelnik Urs Marti (FDP, do sad), Tom Leibundgut (Verda, do sad) i Patrik Degiacomi (SP, novi).

Chur je sjedište od Grosser Rat, parlamenta kantona Graubünden.

Infrastruktura

Saobraćaj

Javni prijevoz

Željeznička stanica Chur je glavni čvor željezničkog saobraćaja kantona i jedna od dvije željezničke stanice koje spajaju RhB (željeznica kantona Graubünden) i SBB (državna željeznica švicarske). Pored glavne željezničke stanice u Churu ima još tri stjališta za voz, Chur West, Chur Wiesental i Chur Stadt. Sva tri stajališta su samo za RhB. Vozovi koji voze iz Chura prema Arosi, voze kroz centralni dio grada po cesti slično tramvaju.

U kompleksu željezničke stanice, iznad južno-zapadnog dijela perona nalazi se glavna autobuska stanica. Njen markantni stakleni krov je izgrađen 1993. a današnji oblik željezničke stanice je nastao 2007. Autobusi su idealno prevozno sredstvo u većinu dolina ovog brdovitog kantona. Državna pošta vodi autobuske linije koje Chur povezuju sa okolnim mjestima u koje nije moguće doći sa vozom. Te autobuske linije su za turizam jako važne jer iz Chura direktno su dvije od glavnih turističkih destinacija povezane samo sa autobuskim linijama, to su Lenzerheide i Flims/Laax.

Gradski javni prijevoz izvršavaju gradski autobusi dr Bus vo Chur. Oni povezuju Chur sa još nekoliko okolnih obština koje nisu povezane na željezničku mrežu.

Iz Chura vodi jedna žičara do jedine skijaške destinacije grada Chura, Brambrüesch. Utoku ljeta Brambrüesch koriste pretežno Downhill biciklisti.

Putevi

Sa sjevernog ulaza u Chur vodi ulica Masansa do centra grada, iz centra na zapadni izlaz vodi ulica Kaserne, dok ulica Ring spaja te dvije ulice u njenim sredinama, ona je bila gradska zaobilaznica dok nije urasla u grad. Upadljivo je da mnogo raskrsnica u gradu su kružni tokovi.

Chur je na dva mjesta povezan sa autoputem A13, Chur Nord i Chur Süd su izlazi sa autoputa.

Privreda

Glavna sjedišta u Churu imaju Kantonalna Banka Graubünden, Würth Logistics i Somedia. Većina privrede Chura je u uslužnom sektoru, tako ima sjedište više banaka i čitava uprava kantona. Iako nema velkih proivodnih firmi čitav zapadni kraj Chura je industriska zona. 16% opštinske površine koristi se za poljuprivredu, stim ona nije važna grana privrede Chura.

Medije

Somedia je naj jača mediska grupacija istočne švicarske. U nju spadaju pored ostalog tri dnevne novine, radiostanica Südostschweiz i televiziska stanica TSO. Državna radio-televiziom SRG-SSR ima zajedničke studije za njemački, italianski i retoromanski radio i televiziske kanale u centru grada.

Kultura

Grad Chur ima tri teatra (gradski, Klibühni, Postremise) i dva kina (Center, Apollo). Grupacija Würth vodi Kulturforum Würth Chur. Fondacija Fundaziun Capauliana skuplja kulturnohistoriske dokumente sa porijeklom iz Graubündena. Tri muzeja se nalaze u gradu, muzej umjetnosti, muzej prirode i Rätisches muzej (muzej historije Graubündena).

Sport

Chur 97 je gradski nogometaški klub trenutno igra u drugoj ligi inter.

Gradski Team u hokeju na ledu je EHC Chur. Od 2000. do 2002. EHC Chur igrao je u naj visočijoj ligi švicarskog hokeja na ledu NLA nacionalna liga A. Trenutno igraju u prvoj ligi (3. liga države).

Do 2003. Chur je imao dva tima u muškoj NLA ligi unihokeja. Kroz fuziu Rot-Weiss i Torpedo 2003. nastaje Chur Unihockey i grad gubi jedan tim u naj visočijoj državnoj ligi. Ženski tim se zove Piranha Chur i one takođe igraju u NLA.

Calanda Broncos su klub američkog futbala osvojili su sedam puta prvenstvo švicarske i 2012. čak i Eurobowl.

Košarkaški klub se zove Graubünden Basketball. Ženski tim igrao je 2010. u NLB (drugoj državnoj ligi). Muški tim igra u drugoj regionalnoj ligi.

Rukometaški klub u Churu i čitavom kantonu više nepostoji.