Bosanski brdski konj

Bosanski brdski konj^[1] je jedina bosanskohercegovačka autohtona pasmina konja. Ova pasmina se može naći u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Crnoj Gori, dijelovima Srbije, Makedoniji, te u dijelovima Hrvatske (Dalmacija, Kordun, Lika). Odnedavno se selektivni uzgoj vrši i u Njemačkoj, Švicarskoj, Holandiji i Austriji. Po međunarodnoj klasifikaciji, bosanski brdski konj spada u kategoriju ponija, pa se shodno tome koristi i njegov naziv bosanski poni. Također, ranije su se u literaturi koristili i nazivi "bosansko-hercegovački brdski konj" i "balkanski konj", ali je sada ustaljen naziv Bosanski brdski konj. Pod tim nazivom se pišu naučni radovi, knjige i vodi matična evidencija pasmine.

Osobine pasmine uredi

U nauci je prihvaćeno stanovište da su konji ove pasmine daleki potomci divljih konja tarpana i przewalskog koji su križanjem sa arapskim konjima oformili pasminu današnjeg bosanskog brdskog konja. To je konj čelične tjelesne građe, nesrazmjerne snage, otporan na bolesti, snažne konstitucije i velike izdržljivosti, vrlo dobro prilagođen klimatskim prilikama područja u kojem živi, a zadovoljava se skromnom ishranom i smještajem. On se vrlo vješto i okretno kreće i po najnepristupačnijim planinskim predjelima noseći razne vrste tereta ili razne vrste jahača, uvijek oprezan i siguran. Vrlo je poslušan, a istovremeno dovoljno temperamentan. Prosječna visina grebena ovog konja mjerena štapom je 130–140 cm, obim prsa je 145–170 cm i obim cjevanice 16–18 cm. Tjelesna težina se kreće oko 300–400 kg. Konj je pretežno kvadratnog formata, slabijih dubinskih i širinskih mjera, te osrednje koščatosti. Brdski konj se ubraja u tovarne životinje i na samaru može nositi 100–120 kg. Pored toga koristi se kao konj za vuču i jahanje.

Boja dlake uredi

Nekada je najzastupljenija boja dlake bila dorata (oko 42%), siva odnosno bijela boja (oko 20%), vrana (16%), alata (oko 15%), kulasasta (oko 6%), izabela (0,5%) i šaraca je bilo oko 0,5%. Tokom vremena taj se omjer značajno promijenio. Prema Dolinšeku sada (2011.g) su zastupljene ove boje dlake: vranci 48,27%, dorati 42,06%, alati 3,44%, kulaši 6,20%

Radna sposobnost uredi

Radna sposobnost bosanskih brdskih konja ispitivana je do sada na različite načine, ali nije izgrađen čvrsti sistem takvih ispitivanja koji bi mogao poslužiti pri uzgojno-selekcijskom radu. Testiranja su vršena na tri načina: na ravnoj stazi galopom, održavanjem daljinskih jahačkih utakmica i održavanjem brdskih daljinskih utakmica. Prilikom ovih testiranja postignuti su slijedeći rezultati: 2400 m za 13,1 m/s; 12 km sa usponom - 20 km/h; 45 km sa usponom - 18 km/h; 288 km (Bihać - Sarajevo)- 30h, 26 min (9,5 km/h).

Uzgoj na ergeli Borike uredi

Krdo na ispaši

U početku rada ergele krenulo se sa nekoliko linija pastuha da bi se s vremenom, zbog dominacije u nasljeđivanju osobina, zadržale dvije uzgojne linije: "Miško" i "Barut". Svi muški potomci nose ime po liniji oca, dobijaju svoje mjesto u matičnim knjigama: datum rođenja, ime i matični broj oca i majke, te broj žiga, ili, jednostavnije, svakom grlu može da se prati porijeklo najmanje četiri generacije unazad, a za većinu grla čak i više od deset generacija. Svo žensko potomstvo dobija ime po rodu (porijeklu majke) i matični broj i žig, koji ih prate kroz cijeli život. Nažalost, ergela je 19.03.2019. godine prestala sa radom i štale i konji su rasprodani.

Ostali podaci uredi

U Bosni i Hercegovini organizovani uzgoj bosanskog brdskog konja odvijao se na ergeli Borike koja je udaljena 14 kilometara od Rogatice na putu prema Višegradu preko Sjemeća. Ergela je osnovana davne 1929. godine sa prvobitnim sjedištem u Sarajevu, a na Borike je preseljena 1947. godine, Ergela je rasformirana u martu 2019. godine.
Krajem 2011. godine, istaknuti hipolog autor i co-autor nekoliko knjiga i više naučnih radova o Bosanskom brdskom konju. U okolini Visokog osnovao vlastitu ergelu na kojoj se uzgajaju Bosanski brdski konji u čistoj krvi, a pod nazivom ergela "Žiga". Na ergeli je zastupljeno 13 rodova kobila i 3 linije pastuha. Linije pastuha: Miško, Barut i Đulbeg. Rodovi kobila: Bosna, Đula, Gara, Iskra, Lasta, Medina, Mica, Morina, Mrkuša, Sena, Una, Vidra i Zorka. Sada je to najveća i najorganizovanija ergela za uzgoj ove pasmine u čistoj krvi.
U Sloveniji se također nalazi dobro organizovana ergela bosanskog brdskog konja koja nosi naziv "Planido" a locirana je u mjestu Zagorje ob Savi. Većina konja ove ergele vode porijeklo sa Borika.
U Hrvatskoj je također osnovana ergela bosanskog brdskog konja "Gorski Kotar". Ergela se nalazi nedaleko od Fužina. U ergeli su zastupljene obje linije pastuha i većina rodova kobila sa ergele "Borike". U Vrbovskom već ima ergele Boričkog arapskog konja i konja Akhal-Teke pasmine.
U Njemačkoj postoji nekoliko udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja, ali je veliko pitanje o kakvim se konjima radi, s obzirom na činjenicu da su pojedini uzgajivači nabavljali konje na pijacama širom Bosne i Hercegovine i to bez ičije stručne pomoći.
Krajem 2016. godine u selu Slatina na obali Jablaničkog jezera je osnovana ergela za uzgoj bosanskog brdskog konja u čistoj krvi. Ergela nosi naziv "Jezero", a krajem 2018. godine mještani sela Lizoperci, gdje su štale i ispasišta ergele, pokrenuli su inicijativu da se imanja svih stanovnika sela ustupe za osnivanje Oaze Bosanskog brdskog konja, gdje bi se obavljao selektivni uzgoj a ima uslova za boravak 50 - 60 grla. Ergela "Jezero". Svi konji na ovoj ergeli potiču iz štala ergele "Žiga"
U Orašju je u proljeće 2018. godine osnovana ergela "Sava". Svi konji na ergeli potiču iz štala ergele "Žiga"
Krajem 2018. godine u mjestu Vrtoče kod Bosanskog Petrovca, u sklopu seoskog domaćinstva Čardaklije osnovana je ergela "Bosnian mountain horse",a većina konja vode porijeklo sa ergele "Borike". Početkom 2021. godine ergela je prebačena na planinu Vlašić, lokalitet Suho Polje.
U Begovom selu kod Kupresa tokom ljeta 2018. godine počele su pripreme za osnivanje ergele za uzgoj bosanskog brdskog konja u čistoj krvi.
Angažmanom Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja obnovljen je selektivni uzgoj ove pasmine u Njemačkoj i Srbiji, započeo je uzgoj u Švicarskoj, Holandiji i Austriji.
25. maja 2005. godine. postavljena je skulptura bosanskog brdskog konja ispred Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Literatura uredi

Telalbašić R.; Žiga E: "Bosanski brdski konj" - Zbornik radova IP Svjetlost Sarajevo, 2003.ISBN 9958-10644-2
Katica V.: "Autohtone pasmine domaćih životinja u Bosni i Hercegovini" - Sarajevo, 2004
Žiga E.; Telalbašić R. : "Bosanski brdski konj - monografija", IP Šahinpašić Sarajevo, 2008. ISBN 978-9958-41-245-1 pogrešan ISBN
Žiga E.; Telalbašić R. : "The Bosnian mountain horse - a monograph" IP Šahinpašić Sarajevo, 2009. ISBN 978-9958-41-295-0
Telalbašić R.; Rahmanović A.; Žiga E.: "Bosanski brdski konj, krvne linije pastuha i rodovi kobila na ergeli Borike, Bosna i Hercegovina" Radovi Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, 2011. BH ISSN 0033-8583
Telalbašić R.; Žiga E.; Rahmanović A. : "Matična knjiga Bosanskog brdskog konja ergelskog uzgoja", IP Šahinpašić Sarajevo, 2011. ISBN 978-9958-41-447-3
Grilz-Seger G. ; Druml T. : "Das Bosnische Gebirgspferd", Vehling Verlag GmbH Graz, 2015. ISBN 978-3-85333-263-4
Mesarič M.; Dolinšek A.; Dovč P.: "Bosanski planinski konj/ Bosnian mountain horse", PLANIDO - A.&A. Dolinšek in Mednarodno združenje rejcev Bosanskih planinskih konj Zagorje ob Savi, 2015. ISBN 978-961-281-938-5
Hainbuch F.: "Bosnische Gebirgspferde - autochthon und erhaltenswert", SHAKER MEDIA, 2015. ISBN 978-3-95631-311-0
Loeffler F.: Druml T.; Dolinšek A.; Cotman M.; Mesarič M.; Dovč P.; Žiga E.; Hainbuch F. ; Zečević E.: Referati na međunarodnom simpoziju pod nazivom "Status and perspective Bosnian Mountain Horse" održanom u Domžalama u oktobru 2015. BIOTECHNICAL FACULTY Domžale Slovenija.
Dolinšek A.: Mesarič M.; Isaković E.: Žiga E.: Marković B.: Cotman M.: Dovč P.: Trailović R.: Harbinja D.: Referati na simpozijumu pod nazivom "Bosanski brdski konj - pasmina na rubu izumiranja" održanom u oktobru 2016. godine u Sarajevu u organizaciji Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo.
Mesarič M.: Dolinšek A.: Žiga E.: "Matična knjiga Bosanskog brdskog konja" druga sveska. Izdavač Međunarodno udruženje uzgajivača Bosanskog brdskog konja i ergela PLANIDO - Slovenija 2017. godine. ISBN 978-961-92653-5-2
Dunja Rukavina & co. : Usefulness of the 17-PLEX STR KIT for Bosnian Mountain Horse genotyping,: UDC 575, http://doi.org/10.2298/GENSR1902619R

Reference uredi

^ Breed data sheet: Bosnian Mountain/Bosnia and Herzegovina. Domestic Animal Diversity Information System of the Food and Agriculture Organization of the United Nations. Accessed October 2014.