Bosanski ćilim
Bosanski ćilim je posebna vrsta ćilima, većinom orijentalnog izgleda koji predstavlja važnu kulturnu vrijednost kako Bošnjaka tako i ostalih naroda u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je jedina evropska zemlja koja ima svoj, bosanski ćilim, kao osoben vid primijenjene, narodne, tradicijske likovnosti.[1]
Izgled uredi
Najobičnije bosanski ćilimi su crvene pozadine i imaju raznovrsne mustre po sebi. A na krajevima kocke u formi žaba na raznim pozadinama. Prisutna je i plava podloga za bosanske ćilime.
Bosanske ćilime krasi ljepota, bogata likovna ornamentika, kolorit. Bosanski ćilim spaja i uticaje dalekog Orijenta i autohtonih balkanskih elemenata.[2]
Najpoznatiji je tzv. begovski ćilim koji je tkan više mjeseci. Kada bi ga završili, bio bi iznesen napolje, prema suncu i kroz njega nije smjela proći niti jedna zraka, što bi dokazivalo gustoću tkanja, kvalitet.[2]
Za izradu ćilima koristila se vuna domaće ovce, a za bojenje uglavnom biljni sastojci. Od ukrasa uglavnom se koristila prava, cik-cak linija, trokut, romb, također i motivi iz flore i faune, rađeni veoma stilizovano.
Uloga u kulturi uredi
Bosanski ćilim ima važnu ulogu u bošnjačkoj i bosanskoj kulturi. Prije su žene same pravile ove ćilime i često su davani kao pokloni, a skoro uvijek pokrivali podove starih bošnjačkih kuća.
U ilidžanskom naselju Vlakovo, otvorena je tkaonica bosanskih ćilima u želji da se sačuva i njeguje ćilim kao bosanskohercegovački brend.[2]
Reference uredi
- ^ Fatmir Alispahić - "O bosanskom ćilimu"
- ^ a b c http://www.nezavisne.com/nedjeljne/vijesti/19695/Tkanjem-cuvaju-bosanski-brend.html