Boj na Večićkom polju
Boj na Večićkom polju, može se pouzdano datirati u period između pada države Bosne 1463. i definitivnog pada administrativnog centra Vrbanjske doline (grad Kotor, 1519.) pod osmanlijsku upravu. Sa visokom vjerovatnoćom se može pretpostaviti da je to bila posljednja bitka za odbranu Kotora.
Historija
urediVečićko polje je oduvijek imalo značaj za lokalno stanovništvo. Najprije je bilo izvor osnovnih prihoda od poljoprivrede i ostalih djelatnosti lokalnog stanovništva koje se mogu razvijati na plodnim riječnim nanosima. U davnoj prošlosti bilo je značajno i za opstanak država Bosne.
Večićko polje je bilo poprište velike bitke za odbranu Bosne od najezde Osmanlija. Tada su se oko Mlâvâ, plićaka i gaza na Vrbanji (između Večića i Vrbanjaca) sukobila osmanlijska vojska s braniteljima Bosne, nakon povlačenja pred nadmoćnim neprijateljem. Prema historijskom kontekstu, to je bilo oko 1463. Zahvaljujući tome, ovaj grad (današnji Kotor-Varoš) je pao tek 56 godina nakon toga.[1][2][3][4][5][6][7]
Bitka na Večićkom polju je, poslije prodora osmanlijske vojske preko Drine na Cvilinsko polje (na gazovima Jošanica Cvilin i Šiber) bio jedan od najsnažnijih bosanskih otpora nadolazećoj Osmanlijskoj imperiji. Legenda o tri poginula brata u toj bici, na svojevrstan način, do danas ilustrira poštovanje stanovništva vrbanjske doline herojstva branitelja. Prema ustaljenoj verziji, oni su mrtvi nosili sopstvene glave sve do Večića. Na navodnom mjestu njihove smrti, njima u spomen, na Večićkom polju su podignta tri turbeta. U lokalnimi širim pučkim predanjima se, i bez toga, već stoljećima veliča junaštvo bosanske vojske, unatoč velikom broju izginulih boraca na obje sukobljene strane. Svojevrsna regionalna atrakcija nekada su bili redovni Aliđunski (Ilindanski, Sveti Ilija) vašari na Većićkom polju, svakog 2. augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i memorijalno dovište za odavanje poštovanja davne bitke. Od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2003. godine podnesen je zahtjev da se Nekropoli stećaka Trzan i turbeta u Večićima dodijeli status nacionalnog spomenika kulture u BiH [8].
Reference
uredi- ^ Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-01121-7
- ^ Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
- ^ Imamović M. (1997): Historija Bošnjaka. „Preporod“, Sarajevo, UDK 949.715-323.1(=864).
- ^ Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, ISBN 0814755615.
- ^ Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-01121-7.
- ^ Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, ISBN 953-6112-05-1.
- ^ Šehić Z., Tepić I. (2002): Povijesni atlas Bosne i Hercegovine - Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama. Izdavačko društvo "Sejtarija", Sarajevo, ISBN 9958-39-010-8.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 18. 7. 2012. Pristupljeno 18. 7. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)