Bitka na Hendeku

Bitka na Hendeku (arapski: معركة الخندق) poznata i kao Bitka Savenizka (غزوة الاحزاب), bila je dio sukoba između muslimana i Kurejšija, gdje su Kurejšije ovog puta krenule u ofanzivu i napredovale na muslimane koji su se branili u Medini kopajući rov oko svog naselja kao prijedlog Selmana Farisija.[1] Bitka, koja se odigrala 627. i koja je trajala oko dvije sedmice,[2] je bila olako vođena, pri čemu se navodi da su muslimani izgubili pet do šest boraca, a Kurejšije tri.[2]

Bitka na "Hendeku"
Muslimansko-Kurejšijevskih ratova
Mapa bitke na Hendeku
DatumMart i April 627.
LokacijaOkolina Medine
IshodNeuspješna opsada Medine, pobjeda Muslimana
Sukobljene strane
Muslimani Kurejšije
Komandanti
Muhammed
Alija ibn Ebu-Talib
Selman Farisi
Ubeda ibn el-Samit
Ebu Sufjan
Amr ibn Abdul-Vud
Tulajha
Vojne jedinice
3.000 10.000
Žrtve
5–6 3

Kurejšije, uznemireni od gledanja kako Muhammed nastavlja da napada i pljačka njihove trgovačke karavane uprkos zastoju u bici na Uhudu, odlučili su da zauzmu njegovu negovo središte, Medinu. Shvativši da imaju malo vojnih sposobnosti jer su bili samo trgovci, često su pregovarali sa Beduinima kako bi ih natjerali da se pridruže kampanji. Pleme Benu Nadir, kojeg je Muhammed prethodno protjerao iz Medine, također su bili dio bitke, do te mjere da su Beduinima ponudili polovinu svojih usjeva u Hajbaru kako bi ih nagovorili da učestvuju. Na kraju su navodno uspjeli okupiti savezničkesnage od 10.000 ljudi, uključujući pleme Benu Gatafana, Benu Sulejma i Benu Ešdža.[3]

S druge strane, Muhammed je, saznavši za predstojeće napredovanje Kurejšija, poslušao savjet Salmana Farisija da naredi svojim sljedbenicima da iskopaju duboki rov kako bi spriječio njihovo kretanje. Benu Kurejza im je dalo pomoć pozajmivši im opremu za kopanje. Kada su se Kurejšije približili, nisu bili upoznati sa ovom taktikom i borili su se da prođu dalje od rova. Kako se opsada postepeno odužila, Muhammed je iskoristio vrijeme da tajno pregovara sa Benu Gatafanom, utjeravajući nepovjerenje među protivnicima. Nakon otprilike dvije sedmice, vrijeme se pogoršalo i napadačka grupa se povukla.[4]

Bitka je dovela do toga da su Mekkanci izgubili trgovinu u Siriji i veliki dio svog prestiža. Muhammeda je tada navodno posjetio Džibril, koji ga je uputio da napadne Benu Kurejzu, što je dovelo do pokolja i porobljavanja njenog stanovništva od strane muslimana.[5][6][7]

Naziv

uredi

Bitka je dobila ime po "rovu", ili hendeku , koji su iskopali muslimani pripremajući se za bitku kao čin odbrane. Riječ hendek (خَندَق) je arapski oblik srednjo-perzijske riječi kandag (کندگ; što znači "ono što je iskopano"). Salman Farisi savjetovao je Muhammeda da iskopa rov oko grada. Bitka se naziva i Bitka Saveznika (غزوة الاحزاب). Kur'an koristi izraz saveznici (الاحزاب) u suri El-Ahzab 33:9-32 da označi savez nevjernika i Jevreja protiv islama.

Danas nisu vidljivi tragovi ovog hendeka, ali i pored toga, oni koji posjete Medinu obilaze mjesto na kojem su se događali povremeni okršaji između muslimana i Kurejšija preko hendeka.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Watt, William Montgomery (1961). Muhammad: Prophet and Statesman (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 168. ISBN 978-0-19-881078-0.
  2. ^ a b Watt, William Montgomery (1961). Muhammad: Prophet and Statesman (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 169. ISBN 978-0-19-881078-0.
  3. ^ Watt, William Montgomery (1961). Muhammad: Prophet and Statesman (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 166–167. ISBN 978-0-19-881078-0.
  4. ^ The encyclopaedia of Islam. 7. Mif - Naz. Leiden. 1993. str. 370. ISBN 978-90-04-09419-2.
  5. ^ Hoyland, Robert G. (2015). In God's Path: The Arab Conquests and the Creation of an Islamic Empire (jezik: engleski). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-991636-8.
  6. ^ Sharkey, Heather J. (2017-04-03). A History of Muslims, Christians, and Jews in the Middle East (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-76937-2.
  7. ^ Spellberg, Denise A. (1994). Politics, Gender, and the Islamic Past: The Legacy of 'A'isha Bint Abi Bakr (jezik: engleski). Columbia University Press. ISBN 978-0-231-07999-0.