Bitka na Bedru
Bitka na Bedru (arapski: غزوة بدر), koja se desila 17. marta 624. godine (17. ramazana 2. godine po Hidžri) u današnjoj Saudijskoj Arabiji, je bila ključna bitka za muslimane u ranim danima islama. Dio je Muslimansko-kurejšijevskih ratova. Bitka je u historiji islama ostala ubilježena kao bitka u kojoj se odigrala otvorena "Božanska intervencija" i navodi se u muslimanskim izvorima da je u njoj učestvovao i melek Džibril s drugim melekima, a i Iblis. Bitku su dobili muslimani.
| Bitka na Bedru | |||
|---|---|---|---|
| Muslimansko-Kurejšijevskih ratova | |||
 Scena iz filma Pod zastavom Muhammeda prikazuje muslimansku vojsku na Bitci na Bedru. | |||
| Datum | 17. mart, 624 / 17. Ramazan 2HG | ||
| Lokacija | Bedr je lociran oko 130km od Medine | ||
| Ishod | Pobjeda muslimana | ||
| Sukobljene strane | |||
| |||
| Komandanti | |||
| |||
| Žrtve | |||
| |||
  | |||
| Prikaz Bedra u Saudijskoj Arabiji | |||
Uvod u bitku
urediBitka na Bedru je prva veća bitka u kojoj su se našli mekanski politeisti i medinski muslimani. Prije toga je bilo manjih konflikata. Nakon što se nova vjera, islam, pojavila u Mekki, a koju je propovijedao Muhammed (monoteizam) i koja je bila suprotna dotadašnjem arapskom običaju i učenju, mekanski aristokrati i vladari su sve više bili neprijateljski nastrojeni prema pripadnicima i simpatizerima nove vjere. Ta netrepeljivost je dovela do takozvane hidžre ili seobe novih muslimana iz Meke prvo u Abesiniju,za koju su smatrali da je zemlja religiozne tolerancije. Nakon seobe u Abesiniju (današnja Etiopija) preostali muslimani uključujući Muhammeda, bježe u Medinu (politeizam), gdje je se u međuvremenu stvorila povoljnija klima za muslimane, s obzirom na to da je već bilo dosta konvertita na novu vjeru. U Medini su muslimani neko vrijeme živjeli u miru, međutim, mekanski politeisti odlučili su napasti muslimane i novi poredak koji su stvorili u Medini, jer je ključni put koji vodi karavane do Mekke išao upravo pokraj Medine. Mekanski politeisti već su devastirali i opljačkali domove muslimana koji su napustili Mekku i inscenirali nekoliko manjih sukoba s muslimanima.
Bitka
uredi| “ | "...Arapi će čuti za naš pohod, za našu snagu i moć, nikada više neće pomisliti da nas napadnu | ” |
– Ebu Džehl, mekanski vladar, prije bitke na Bedru | ||
U ljeto 624. Muhammed prima dojavu da je karavana iz Sirije na čelu s Ebu-Sufjanom prolazi pokraj Medine do Mekke. Muhammed sakuplja vojsku koja je brojala 313 ljudi. Muhammed je komandovao vojskom lično a sa sobom je poveo i svoje ključne komandante kao što je bio Hamza, zatim buduće halife: Ebu bekra, Omera i Aliju. Osman je ostao u Medini brinući se za svoju bolesnu suprugu. Karavan se približio Medini, a Ebu Sufjan je već čuo od prolaznika da Muhammed sprema zasjedu. Poslao je glasnika po imenu Damdam u Mekku i alarmirao tamošnje vladare, koji sakupljaju vojsku koja je brojala 900 do 1000 ljudi. Ta vojska je uključivala mnoge mekanske uglednike koji su iz različitih pobuda priključili se vojnoj kampanji; neki od njih su štitili svoje finansijske interese (karavanska ruta), neki iz odmazde prema poginulim iz prijašnjih manjih konflikata s muslimanima, a neki su mislili da će to biti lagahna vojna kampanja s obzirom na to da je muslimana mnogo manje. Za to vrijeme muslimanska vojska je stigla na izvore Bedra, koji su bili na karavanskom putu prema Mekki.
15. marta, obje vojske su bile dan jahanja udaljene od izvora Bedr. Mekanska vojska ujedinila se s Ebu sufjanovom karavanom, a muslimanska vojska požurila je prema izvorima Bedr, da bi je okupirala prije dolaska politeista. U ponoć 17. marta mekanska vojska formirala je kamp u blizini doline Bedr. Navodi se da je padala teška kiša dan prije što je otežalo i usporilo kretanje Mekanaca, s obzirom na to da su imali 100 konja i 700 kamila. Bitka je počela sljedećeg dana, i to tradicionalno: prvaci obje vojske izlaze na dvoboj. Od muslimanske vojske izlaze Hamza, Alija i Ebu Ubejde. Hamza svoga protivnika ubija prvim udarcem, Alija također savlađuje svog protivnika, a Ebu Ubejda je smrtno ranjen. Nakon toga obje vojske ispaljuju strijele jedni na druge, dvojica muslimana su poginula tom prilikom. Nakon toga Muhammed naređuje opći juriš. Bitka je trajala nekoliko sati i navodi se da je muslimanska vojska do rano u podne natjerala mekansku vojsku u bijeg. Buharijin sahih navodi listu od 70 Mekelija koji su poginuli u bici, što bi bilo 15-16% vojske, a sedamdesetak ih je zarobljeno. Muslimani su izgubili 14 ljudi.
Božanska intervencija
uredi
Mnogi hadisi, a i sam Kur'an govori o Božijoj pomoći koja je muslimanima došla prije i za vrijeme bitke na Bedru. U suri "Ali Imran" kaže se:
- "Allah vas je pomogao i na Bedru, kada ste bili malobrojni – zato se bojte Allaha, da biste bili zahvalni."
U istoj suri također se kaže, opisujući bitku na Bedru:
- "Imate pouku u dvjema vojskama koje su se sukobile: jednoj, koja se borila na Allahovu putu, i drugoj, nevjerničkoj, kojoj se činilo da pred sobom ima dva puta više protivnika. A Allah Svojom pomoći čini moćnim onoga koga on hoće. To je, zaista, dalekovidnim pouka."
A jedan od mnogih hadisa u kome se opisuje bitka na bedru kaže da je Muhammed u jednom momentu uzviknuo: "Raduj se, Ebu Bekre! Allah ti posla u pomoć Džibrila, jaše na konju, a s krila mu spada prašina."[2]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b Partner, Peter (October 19, 1998). God of Battles. Princeton University Press. str. 364. ISBN 0-691-00235-5.
- ^ Zapečaćeni dženetski napitak, Safijurrahman el-Mubarekfuri.
Vanjski linkovi
uredi23°46′20.6″N 38°47′18.9″E / 23.772389°N 38.788583°E
- BITKA NA BEDRU (Druga ramazanska hutba 1425/2004.)[mrtav link] na rijaset.ba