Badanj (vodenica)

Badanj (mađ. bödön = bure, kaca) je tuđicahungarizam[1], koja od davnina označava šuplje stablo (trupac) koje dovodi vodeni mlaz na vodeničko kolo (točak). Voda je usmjeravana direktno iz potoka i rijeka ili iz malih vještačkih akumulacija, nastalih podizanjam pregrada (brana). Hidroenergija mlaza pokreće cijeli mehanizam mljevenja žita u vodenici. Da bi pokretački mlaz bio što snažniji, provodi se kroz užu drvenu cijev na kraju badnja, koja se zove slavina, a na pogonsko mlinsko kolo se stavljaju izdubljene daščice − kašike.

U novije vrijeme, istu namjenu (badnja) su imale vodovodne ili neke druge pogodne cijevi.

Takve vodenice se i danas koriste za proizvodnju električne energije, pretežno u ruralnim zajednicama, ili u etnoturizmu

U Hercegovini i Crnoj Gori, badnjem se označavaju i burad (kace) za muljanje (gaženje, cijeđenje) grožđa.

Iako je hungarizam, naziv badanj se javlja u gotovo svim slavenskim jezicima, označavajući i mnoge toponime.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Klajić B. (2007): Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb.