Wikipedia

Tavla

(Preusmjereno sa Backgammon)

Tavla (eng: Backgammon)je društvena igra za dva igrača, jedna je od najstarijih igara na ploči na svijetu, koja se igra brojačem i kockicama na stolovima. To je najrasprostranjeniji zapadni član velike porodice igara na ploči, čiji prethodnici datiraju skoro 5.000 godina unazad iz regiona Mezopotamije i Perzije. Najraniji zapis o samoj Tavli datira iz Engleske iz 17. vijeka,[1] a potiče od igre Iraca iz 16. vijeka.[2]

Tabla za igranje Tavle

Radi se o svojevrsnoj mješavini između strateške igre i igre na sreću. Tavla je igra za dva igrača suprotnog pokreta u kojoj svaki igrač ima petnaest figura. Ove figure se kreću duž dvadeset četiri 'tačke' prema bacanju dvije kocke. Cilj igre je pomaknuti petnaest figura po ploči i prvi ih odnijeti, odnosno ukloniti ih sa ploče. Postizanje ovoga dok je protivnik još uvijek daleko iza rezultira trostrukom pobjedom poznatom kao Tavla, odakle i sam naziv igre.

Tavla uključuje kombinaciju strategije i sreće (od bacanja kocke). Iako kockice mogu odrediti ishod jedne igre, bolji igrač će akumulirati bolji rezultat u nizu mnogih partija. Sa svakim bacanjem kockice, igrači moraju birati između brojnih opcija za pomicanje svojih figura i predvidjeti moguće kontra poteze protivnika. Opciona upotreba kocke za udvostručenje omogućava igračima da podižu ulog tokom igre.

Historija uredi

Antički Grci su smatrali da je igru sa kockicama i figurama na ploči izmislio mitološki Palamed, pomažući vojnicima koji su opsjedali Troju da im brže prođe vrijeme. Time se mit o nastanku ove igre veže smiješta u vrijeme Trojanskih ratova tj. u 12. vijek p.n.e. Međutim, mnogo vremena prije toga na području Orijenta već su bile poznate slične igre. U Šahr-e Suhte, arheološkom nalazištu u današnjoj iranskoj provinciji Sistan i Baluchistan, pronađene su drevne igre na ploči stare preko 5.000 godina. Sličan pronalazak iz nešto kasnijeg perioda otkrio je britanski arheolog Sir Leonard Woolley 1920tih u gradu Uru.

Suprotno popularnom mišljenju, Tavla nije najstarija društvena igra na svijetu, niti su sve igre na ploči varijante Tavle. Zapravo, najranije poznato pominjanje Tavle bilo je u pismu iz 1635. godine, kada se pojavio kao varijanta popularne srednjovjekovne igre Iraca; ovo drugo je opisano kao bolja igra.[3] Do 19. vijeka, međutim, bekgamon se proširio na Evropu, gde je po popularnosti brzo potisnuo druge igre na ploči poput Trictrac, igre slične Tavli, a također i u Ameriku, gde je uvedena kocka za udvostručavanje.

Igre na ploči uredi

Tavla je noviji član velike porodice igara na ploči koje datiraju iz antičkih vremena. Slijedi pregled njihovog razvoja do trenutka kada se backgammon pojavio na sceni.

Antička historija uredi

 
British Museum". The British Museum (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 11. 2021.</ref>

Historija igara na ploči može se pratiti unazad skoro 5.000 godina do arheoloških otkrića kulture Jiroft, koja se nalazila u današnjem Iranu, najstariji komplet za igru na svijetu koji je otkriven u regionu sa opremom koja se sastoji od table u obliku bučice, brojača i kockica . Iako su njena precizna pravila nepoznata, nazvana je Igra 20 kvadrata, a Irving Finkel je predložio moguću rekonstrukciju. Kraljevska igra Ura iz 2600. godine p. n. e. može također biti predak ili posrednik modernih igara na ploči kao što je Tavla i najstarija je igra za koju postoje pravila. Koristio je tetraedarske kockice. Različite druge društvene igre koje se protežu od 10. do 7. vijeka p. n. e. pronađene su u današnjem Iraku, Siriji, Izraelu, Egiptu i zapadnom Iranu.[4][5][6]

Sasanidsko carstvo uredi

Perzijska igara na ploči nard ili nardšir pojavila se negdje između 3. i 6. vijeka n. e., a jedan tekst (Kār-nāmag ī Ardaxšēr ī Pāpakān) povezuje je sa Ardaširom I (r. 224–41), osnivačem Sasanidske dinastije, dok drugi tekst (Wičārišn ī čatrang ud nihišn ī nēw-ardaxšēr) ga pripisuje Bozorgmehru Bokhtaganu, veziru Khosrowa I (r. 531–79), koji je zaslužan za izum igre.[4]

Rimsko i Bizantinsko carstvo uredi

 
Rimska tabla Ludus duodecim scriptorum iz 2. vijeka, Afrodizija

Najranija igara na ploči koja se može identifikovati, Tabula, što znači „sto“ ili „daska“, opisana je u epigramu bizantijskog cara Zenona (476–491. godine).[7] Sveukupni cilj je bio biti prvi koji će odnijeti svoje komade; tabla je imala tipičan raspored, sa 24 tačke, po 12 na svakoj strani; i bilo je 15 kontri po igraču. Međutim, za razliku od modernog zapadnjačke Tavle, postojale su tri kockice, a ne dvije, nije bilo štapa ni duplih kockica, a sve kontre su počinjale s ploče.[7] Moderna Tavla prati ista pravila kao Tabula za udaranje figure i za odbijanje; a pravila za ponovno unošenje dama u Tavli su ista kao ona za početni unos figura u Tabulu.[8] Ime Tavla (τάβλη) se još uvijek koristi u Grčkoj za razne igara na ploči, koje se često igraju u gradskim trgovima i kafićima.[9]

Vjeruje se da je τάβλι iz vremena cara Zenona direktan potomak ranijeg rimskog Ludus duodecim scriptorum ('Igra dvanaest linija') sa uklonjenim srednjim redom bodova na ploči, a preostala su samo dva vanjska reda.[10]Ludus duodecim scriptorum koristio je tablu sa tri reda od po 12 poena, sa 15 komada koje su dva igrača pomjerala u suprotnim smjerovima kroz tri reda u skladu sa bacanjem tri kocke.[7][10] Sačuvao se mali konkretan tekst o igrici Ludus duodecim scriptorum;[11] možda je bio povezan sa starijom starogrčkom igrom kockica Kubeia. Najranije poznato pominjanje igre nalazi se u Ovidijevoj knjizi Ars Amatoria ('Umjetnost ljubavi'), napisanoj između 1. p. n. e. i 8. godine n. e. U rimsko doba ova igra je bila poznata i kao alea.[12][13]

 
Pesnik Herr Goeli igra, Codex Manesse, 14. vijek.

Zapadna Evropa uredi

Igre na stolu su se prvi put pojavile u Francuskoj tokom 11. vijeka i postale su omiljena zabava kockara. Godine 1254. Luj IX je izdao dekret kojim je svojim dvorskim službenicima i podanicima zabranio da igraju.[14][15] Igrale su se u Njemačkoj u 12. vijeku, a do Islanda su stigle u 13. vijeku. U Španiji, rukopis Alfonsa X Libro de los juegos, dovršen 1283. godine, opisuje pravila za niz kockica i igara na ploči uz raspravu o šahu.[16] Do 17. vijeka, igre na ploči su se proširile na Švedsku. Među stvarima brodskih oficira iz olupine Vase pronađena je drvena tabla i pultovi. Igre na ploči se široko pojavljuju na slikama ovog perioda, uglavnom na slikama holandskih i njemačkih slikara, kao što su Van Ostade, Jan Steen, Hieronymus Bosch i Bruegel. Među sačuvanim umjetničkim djelima su Kartaši od Caravaggija.

Reference uredi

  1. ^ Fiske (1905), str. 159.
  2. ^ Forgeng, Johnson and Cram (2003), str. 269.
  3. ^ Howell (1635), Vol. 2, No. 68.
  4. ^ a b Schädler, Ulrich; Dunn-Vaturi, Anne-Elizabeth. "Board Games in pre-Islamic Persia". Encyclopædia Iranica. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  5. ^ Becker, Andrea (2007). "The Royal Game of Ur". u Finkel, Irving (ured.). Ancient Board Games in Perspective: Papers from the 1990 British Museum Colloquium, with Additional Contributions. London, England: British Museum Press. str. 16. ISBN 9780714111537. OCLC 150371733.
  6. ^ Donovan, Tristan (2017). It's all a game : the history of board games from Monopoly to Settlers of Catan (First izd.). New York: Thomas Dunne Books. str. 13–16. ISBN 9781250082725. OCLC 960239246.
  7. ^ a b c Austin, Roland G (1934). "Zeno's Game of τάβλη". The Journal of Hellenic Studies. 54 (2): 202–205. doi:10.2307/626864. JSTOR 626864. S2CID 163212104.
  8. ^ Robert Charles Bell, Board and table games from many civilizations, Courier Dover Publications, 1979, ISBN 0-486-23855-5, str. 33–35.
  9. ^ Koukoules, Phaidon (1948). Vyzantinon Vios kai Politismos. 1. Collection de l'institut français d'Athènes. str. 200–204.
  10. ^ a b Austin, Roland G. (februar 1935). "Roman Board Games. II". Greece & Rome. 4 (11): 76–82. doi:10.1017/s0017383500003119. S2CID 248520932 Provjerite vrijednost parametra |s2cid= (pomoć).
  11. ^ Austin, Roland G. (oktobar 1934). "Roman Board Games. I". Greece & Rome. 4 (10): 24–34. doi:10.1017/s0017383500002941. S2CID 162861940.
  12. ^ Finkel, Irving L. "Ancient board games in perspective." British Museum Colloquium. 2007. str. 224
  13. ^ Jacoby, Oswald, and John R. Crawford. The backgammon book. Viking Pr, 1976.
  14. ^ Murray, H.J.R. (1952). "6: Race-Games". A History of Board-Games Other than Chess. Hacker Art Books. ISBN 978-0-87817-211-5.
  15. ^ Lillich, Meredith Parsons (mart 1983). "The Tric-Trac Window of Le Mans". The Art Bulletin. 65 (1): 23–33. doi:10.2307/3050296. JSTOR 3050296.
  16. ^ Wollesen, Jens T. (1990). "Sub specie ludi...: Text and Images in Alfonso El Sabio's Libro de Acedrex, Dados e Tablas". Zeitschrift für Kunstgeschichte. 53 (3): 277–308. doi:10.2307/1482540. JSTOR 1482540.


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tavla&oldid=3542212"