Baškiri

Baškiri (baškirski:Башҡорттар, Başqorttar; ruski:Башҡорттар, Başqorttar) su turkijski narod koji uglavnom naseljavaju rusku federalnu jedinicu Baškortostan a koja se proteže sa obe strane planine Ural. Osim matične republike, Baškiri naseljavaju i Tatarstan, Permski kraj, Čeljabinsk, Orenburšku, Tjumenjsku, Sverdlovsku i Kurgansku oblast kao i druge regije Rusije i neke dijelove Kazahstana. Većina Baškira govori baškirski jezik, koji pripada zapadnom ogranku turskijskih jezika. U religijskom pogledu Baškiri su uglavnom sunitski muslimani i sljedbenici hanefijske pravne škole. Baškirima je onemogućeno da sistematski uče maternji jezik u školama kao i na univerzitetu.[6][7][8] Baškirski jezik uvršten je na listu ugroženih jezika.[9]

Baškiri
Bashkirs.jpg
Značajno stanovništvo u
Rusija 1.584.554[1]
Kazahstan17.263[2]
Jezik
baškirski, ruski[3]
Vjera
sunitski musliman[4][5]
Vezane etničke grupe
Turkijski narodi

StanovništvoUredi

Prema procjeni Baškira ima 2 miliona ljudi. Prema rezultatima popisa stanovništva u Rusiji iz 2010. godine, u toj državi je živjelo 1.584.554 Baškira, od čega u Baškortostanu živi njih 1.172.287 (29,5% ukupne populacije republike).

JezikUredi

Baškirski jezik je turkijski jezik iz njene zapadne podgrupe. Jezik se djeli na tri glavna dijalekta: južni, istočni i sjeverozapadni. Prema popisu iz 2010. godine u Rusiji je registrovano 1.152.404 govornika ovog jezika od čega njih 1.133.339 baškirski jezik smatra svojim maternjim jezikom. Tatarski jezik je maternji jezik za 230.846 Baškira (14,6%) dok njih 216.066 za maternji jezik navode ruski jezik. Međutim, većina Baškira govore i baškirski i ruski jezik. Baškirska plemena su u davnim vremenima koristila starotursko pismo. Poslije prihvatanja islama, Baškiri su počeli da koriste arapsko pismo. Od sredine 18. vijeka počinje formiranje baškirske nacionalne književnosti. 1923. godine odobreno je baškirsko pismo na bazi arapske abecede. 1929. godine pojavljuje se baškirsko pismo zasnovan na latiničnoj abecedi (yanalif). Godine 1940. uvedena je abeceda na bazi ćirilice. Moderno baškirska pisma sastoji se od 42 slova.

ReferenceUredi

  1. ^ "ВПН-2010". Perepis-2010.ru. Arhivirano s originala, 4. 12. 2013. Pristupljeno 18. 9. 2017.
  2. ^ [1] https://web.archive.org/web/20130914220455/http://www.stat.kz/p_perepis/Documents/%D0%9D%D0%B0%D1%86%20%D1%81%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2.rar
  3. ^ "8. НАСЕЛЕНИЕ НАИБОЛЕЕ МНОГОЧИСЛЕННЫХ" (PDF). Gks.ru. Pristupljeno 18. 9. 2017.
  4. ^ "Bashkortostan and Bashkirs", Encyclopedia.com
  5. ^ "Bashkirs Archived 2017-09-04 na Wayback Machine", Great Russian Encyclopedia
  6. ^ Mikhailov, Valentin. "Political, social and ethnic protests in Bashkortostan and Tatarstan." In Systemic and Non-Systemic Opposition in the Russian Federation, pp. 163–188. Routledge, 2016.
  7. ^ Gizatova, Guzel. "A nation without a language is a nation without heart". Language Endangerment: Disappearing metaphors and shifting conceptualizations 7 (2015): 175.
  8. ^ Simon, Gerhard. Nationalism and policy toward the nationalities in the Soviet Union: From totalitarian dictatorship to post-Stalinist society. Routledge, 2019. - "[...] in May 1931, the plenum of the Party's Bashkir Regional Committee ordered all employees of Soviet and union organs (not of Party organs, however!) to learn the Bashkir language within two years."
  9. ^ Wurm, Stephen A. Atlas of the World's Languages in Danger of Disappearing. Unesco, 2001.