Azovsko more
Azovsko more (rus. Азóвское мóре; ukr. Азвське мóре) je najpliće more na svijetu, povezano Kerčkim moreuzom sa Crnim morem na jugu. Na sjeveru i zapadu je okružen Ukrajinom, a na istoku Rusijom.
| Azovsko more | |
|---|---|
 Azovsko more na karti | |
| Lokacija | Istočna Evropa |
| Koordinate | 46°N 37°E / 46°N 37°E |
| Vrsta | Rubno more |
| Maks. dužina | 360 km |
| Maks. širina | 180 km |
| Površina | 39.100 km2 |
| Prosječna dubina | 7 m |
| Maks. dubina | 14 m |
| Zapremina vode | 290 — 320 km3 |
| Slanost | 10,9 |
| Dužina obale1 | 1860 km |
| Ostrva | Jejska kosa, Zelenji, Boljšoj Dzendzik |
| 1 Dužina obale nije dobro definisana mjera. | |
Geografija
urediMore je dugačko 340 km i široko 135 km. Glavne rijeke koje se ulivaju su Don i Kubanj, koje obezbjeđuju da voda mora ima niži salinitet, a također unose velike količine mulja. Na zapadu leži 100 km dugi Arabatski rt i vrlo slani Sivaški zaliv. Azovsko more je najpliće more na svijetu sa prosječnom dubinom od 13 m i najvećom dubinom od 15,3 m. Na mjestima sa velikim nanosima mulja, prosječna dubina je manja od 1 metra. Preovlađujuća morska struja ide u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Salinitet ide od 1 do 15 promila (u poređenju sa okenskih 30-40 promila) u zavisnosti od mjesta i godišnjeg doba.[1] Plitkost i mali salinitet čine more pogodnim za zamrzavanje. Formiranje morskog leda se može privremeno desiti bilo gdje u periodu od decembra do polovine marta. U sadašnjim klimatskim uslovima, more se ne zamrzava cijelo, iako se more tokom 18. i 19. vijeka i sve do kraja 1970ih bilo redovno zamrzavalo svake godine do početka februara.
Reference
urediVanjski linkovi
uredi- Azov Sea Atlas site NOAA
- Azovsko more web kamera Arhivirano 1. 10. 2015. na Wayback Machine
