Arheološko područje Gabela

Arheološko područje Gabela nalazi se u Gabeli, općina Čapljina. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Kula u Starom gradu

Lav u Starom gradu

Lokacija

Gabela je arheološko područje na desnoj obali Neretve, 5 km južno od Čapljine. Istraživana je u periodu 1968-1972. godine.

Historija

Tokom XII i XIII stoljeća desna obala Neretve pripadala je župi Luka u oblasti Hum. U srednjovjekovnoj Bosni, Gabela je tokom XIV i XV stoljeća bila je jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih trgova u državi Bosni, sa odvojenim burgom, carinarnicom i lukom. U dubrovačkim izvorima spominje se pod nazivom Drijeva, portus Narenti, forum Narenti i Gabella Nerente. Ime Gabela se spominje prvi put 1465.godine, a dolaskom Osmanlija u ove krajeve, između 1471-1473. godine. odomaćuje se ime Gabela.

Zahvaljujući prirodnom i strateškom položaju, riječnoj komunikaciji i blizini mora, Gabela postaje najznačajnije odbrambeno uporište u donjoj Neretvi. Gabelski grad sa nizom utvrđenja duž granice osmanlijsko-mletačkih posjeda dugo je bio barijera napadima. U periodu od 1694. do 1715. godine, Mlečani zauzimaju Gabelu, djelimično je obnavljaju i učvršćuju jedan dio postojećih fortifikacija. Krajem 1715., prije svog povlačenja, a zbog bojazni da će Gabelu ponovo osvojiti Osmanlije, Mlečani su lagumirali i spalili znatan dio utvrđenja i tornjeva u njenoj neposrednoj blizini. Poslije mira u Požarevcu 1718. godine Gabela gubi ekonomski i odbrambeni značaj koji je imala nekoliko stoljeća ranije.

Opis

Stari grad podigli su Mlečani 1415. Godine. Sastoji se iz dva četverougaona dijela povezana ulaznim vratima, i sa tri tornja koji su bili snabdjeveni puškarnicama i topovima. Danas je najbolje očuvan zapadni bedem u visini od 7 metara. Unutra su bile prostorije za vojne potrebe, cisterna. Nađeni su i temelji Fatihove (Carske) džamije, koja je pretvorena u crkvu , pa opet u džamiju.

Novi grad je sjeverno od Starog grada i sagrađen je između 1660. I 1665, kada je Ali-paša Čengić prvi puta postao hercegovački sandžak-beg. Glavni ulaz je bio na zapadnoj strani radi lakše veze sa naseljem. Kroz taj otvor ulazilo se u polukružno zasvođenu stražarnicu. Pomoćni ulaz sagradili su Mlečani koji su krajem XVII stoljeća fortifikaciji dali definitivan izgled dograđujući joj zrakasti dio bedema (Vobanov sistem bastiona koje Osmanlije nisu gradili u ovim područjima). Unutar zidina se nalazi kamena ploča sa likom lava, iz perioda 1693.-1715., kada su Mlečani držali Gabelu.

Literatura

Hamdija Kreševljaković - H, Kapidžić, Naše starine II, 1954., 9.-22.; isti, Gabela, Enciklopedija Jugoslavije, t.3, 1958.,415. - STARI HERCEGOVAČKI GRADOVI