Arheološko područje Dabravine
Arheološko područje Dabravine nalazi se u naselju Dabravine, općina Vareš, Bosna i Hercegovina. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Lokacija uredi
Dabravine su između Vareša i Breze, iznad klisure potoka Stavnje, na lijevoj obali, na teško pristupačnoj zaravni Gradina.
Istraživanja uredi
Metalurški inženjer Karl Fitzinger je 1891. Godine vršio prva iskopavanja na lokalitetu. Rezultate iskopavanja je objavio kustos Vjenceslav Radimski 1892. Godine. Tokom 1954. godine izvršeno je reviziono iskopavanje, pod stručnim nadzorom Dimitrija Sergejevskog. Pokretni arheološki materijal je deponiran u prostorijama Zemaljskog Muzeja u Sarajevu i u Zavičajnom muzeju u Visokom.[2]
Bazilika izgrađena je krajem 5. ili u prvoj polovini 6. stoljeća.[3] Na jednom kamenom ulomku je prikazan motiv krsta sa dva jagnjeta. Bazilika je uništena požarom. Najvjerojatnije je definitivno propala u provali Avara i Slavena krajem 6. ili početkom 7. stoljeća.[4] Prije toga su izvršene prepravke kamenog namještaja. Prilikom iskopavanja u gareži su pronađeni ulomci tegule, rastopljenog prozorskog stakla i avarska strelica.
Oko bazilike je zid sa dva objekta slična tornjevima. Osim crkve u unutrašnjosti zidina je pronađen i niz malih prostorija koje podsjećaju na monaške ćelije. Građena je vrlo nemarno. Upotrijebljen je lomljeni kamen koji je samo mjestimično pritesan, bez reda polagan u zidove (opus incertum) i vezan nekvalitetnim malterom. Pod je bio nabijena zemlja ili estrih. Kao pokrov korišten je rimski crijep. Kameni namještaj, sudeći po tipiziranoj i preciznoj izradi, te bogatim dekorativnim motivima, proizvod je iskusne klesarske radionice. Izrada skulpture podsjeća na drvorez. Dekorativni motivi u većini su tipično kasnoantički.[5]
Literatura uredi
- Edin Veletovac, Filozofski fakultet u Sarajevu, Knjiga XVII -Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini
- Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini
Reference uredi
- ^ "Arheološko područje Dabravine". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Arheološki leksikon, arheološka nalazišta". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]