Akomodacija (oko)
Akomodacija je proces kojim kičmenjačko oko mijenja optičku snagu, kako bi održalo jasnu sliku ili fokus na objektu, kako njegova udaljenost varira. U tome se udaljenosti razlikuju za pojedince od daleke tačke – maksimalne udaljenosti od oka za koju se može vidjeti jasna slika predmeta, do bliske tačke – minimalne udaljenosti za jasnu sliku .
.svg)
Akomodacijka obično deluje kao refleks, uključujući dio refleksa akomodacijske – vergencije, ali se također može svjesno kontrolirati. Sisari, ptice i gmizavci variraju svoju optičku snagu mijenjajući oblik elastične leće pomoću ciliarnog tijela (kod ljudi do 15 dioptrija. Ribe i vodozemci variraju snagu mijenjajući udaljenost između krutih sočiva i mrežnjače, pomoću mišića.[1]
_Fig_4_modified.svg)
Prosjek (B) i prbližno donja (A) i gornja granica (C) standardne devijacije.[2]
Mlado ljudsko oko može promijeniti fokus s udaljenosti (beskonačno) na približno 6,5 cm od oka.[3] Ova dramatična promjena fokusne snage oka od približno 15 dioptrija (recipročna žižna daljina u metrima) nastaje kao posljedica smanjenja zonulske napetosti, izazvane kontrakcijom cilijarnog mišića. Pri jakom svjetlu, ovaj proces može se dogoditi za samo 224 ± 30 milisekundi.[4] Amplituda akomodacije opada s godinama. Do pete decenije života, amplituda akomodacije može se smanjiti tako da je blizina oka udaljenija od udaljenosti čitanja. Kada se to dogodi, pacijent je dalekovidan. Jednom kada se javi presbiopija, oni koji su emetropni (ne trebaju optičku korekciju za vid na daljinu) trebat će optičko pomagalo za vid iz blizine; oni koji su kratkovidni (kratkovidni i trebaju optičku korekciju za vid na daljinu), vidjet će da bolje vide u blizini bez korekcije udaljenosti; a oni koji su hiperopični (dalekovidni) otkrit će da će im možda trebati korekcija i za vid na daljinu i na blizinu. Treba imati na umu da su ovi efekti najuočljiviji kada je zjenica velika; tj. pri slabom svjetlu. Dobni pad mogućnosti akomodacije događa se gotovo univerzalno na manje od dioptrije 2 do kada osoba dostigne 45 do 50 godina, dokle će većina okolnih osoba primijetiti smanjenje njihove sposobnosti da se usredotoči na bliske predmete i stoga trebaju naočale za čitanje ili bifokalne leće. Akomodacija se smanjuje na dioptriju oko 1 u dobi od 70 godina. Ovisnost amplitude akomodacije o starosti grafički je sumirana Duaneovim klasičnim krivuljama.[2]
Teorije mehanizma viđenja
uredi
- Helmholtzova: Najrasprostranjenija[5] teorija akomodacije je ona koju je predložio Hermann von Helmholtz, 1855. Kada se gleda daleki objekt, kružno raspoređeni cilijarni mišić se opušta omogućavajući sočivu, zonulamma i suspenzivnom ligamentu povlačenje sočiva, ravnajući ga. Izvor napetosti je pritisak koji staklasto tijelo i vodene tečnosti vrše prema van na bionjaču. Kada gledaju bliski objekt, cilijarni mišići se skupljaju (opirući se vanjskom pritisku na bionjaču), uzrokujući popuštanje zonula sočiva, što mu omogućava da se vrati u deblji, konveksniji oblik.
- Schacharova: Ronald A. Schachar je 1992. godine predložio ono što se naziva "prilično bizarnom geometrijskom teorijom"[6] koja tvrdi da je fokus ljudske leće povezan sa povećanom napetošću na leći preko ekvatorskih zonula; da kada se ciliarni mišić kontrahira, ekvatorska zonulska napetost se povećava, što uzrokuje strmost središnje površine kristalne leće, povećavajući središnju debljinu leće (prednji-stražnji promjer), a periferne površine leće se izravnavaju. Dok je tokom akomodacije napetost na ekvatorskim zonulama povećana, prednja i stražnja zonula istovremeno se opuštaju. Povećana ekvatorskaa zonulska napetost održava sočivo stabilnim i poravnava njegovu perifernu površinu tokom akomodacije. Kao posljedica toga, gravitacija ne utiče na amplitudu akomodacije, pri kojoj se primarna sferna aberacija pomiče se u negativnom smjeru .[7][8] The theory has not found much independent support.[nedostaje referenca]
- Katenarija: D. Jackson Coleman predlaže da sočivo, zonula i prednji dio staklastog tijela, između prednje i staklaste očne komore, imaju dijafragmu.[9] Kontrakcija cilijarnog mišića pokreće gradijent pritiska između staklastog i vodenog odjeljka koji podržavaju oblik prednje sočiva. Upravo se u ovom obliku sočiva događa mehanički ponovljivo stanje strmog radijusa zakrivljenosti u središtu sočiva, s blagim poravnavanjem periferne prednje leće, tj. oblika, u poprečnom presjeku. Prednja kapsula i zonula tvore oblik trampoline ili površinu u obliku viseće mreže, koja se u potpunosti može reproducirati. ovisno o kružnim dimenzijama, tj. promjeru cilijarnog tijela (Müellerov mišić). Cilijarno tijelo tako usmjerava oblik poput pilota visećeg mosta, ali ne treba podržavati ekvatorsku vučnu silu da bi se sočivo poravnalo.[10][11]
Inducirani efekti akomodacije
urediKada se osobe priklone bliskom objektu, one također konvergiraju svoje oči i, kao rezultat toga, stegnu se zjenice. Međutim, stezanje zjenica nije dio procesa koji se naziva akomodacija sočiva. Kombinacija ova tri pokreta (akomodacija, konvergencija i mioza, pod nadzorom je Edinger-Westphalovog jezgra i naziva se bliska trijada ili akomodacijski refleks.[12] Iako se dobro razumije da je potrebna pravilna konvergencija da bi se spriječila diplopija, funkcionalna uloga stezanja zjenica ostaje manje jasna. Vjerovatno može povećati dubinu polja smanjenjem otvora oka i na taj način smanjiti količinu prilagodbe potrebnu da se slika fokusira na mrežnjači.[13]
Postoji mjerljiv odnos između toga koliko se konvergencija odvija zbog akomodacije (odnos AC/A, odnos CA/C). Nenormalnosti s ovim mogu dovesti do problema binokularnog gledanja.[14]
Anomalije akomodacije
urediPostoje mnogi tipovi anomalija akomodacije. Mogu se široko klasificirati na dva: smanjena i povećana akomodacija.[15] Do smanjene akomodacije može doći zbog fizioloških (presbiopija), farmakoloških (cikloplegija) ili patoloških faktora.[15] Prekomjerna akomodacija i njen grč, tipovi su njenog povećanja.
Kratkovidnost
urediPresbiopija, fiziološka insuficijencija akomodacije uslijed dobnih promjena sočiva (smanjena elastičnost i povećana tvrdoća) i snage cilijarnih mišića, najčešći su oblik akomodacijske disfunkcije.[15] To će uzrokovati postepeno smanjivanje vida na blizinu.
Akomodativna insuficijencija
urediAkomodacijska insuficiencija je stanje u kojem je amplituda osobne akomodacije manja u odnosu na fiziološke granice za njenu dob.[15] Preuranjena skleroza i slabosti sočiva ili cilijarnih mišića zbog sistemskih ili lokalnih slučajeva može također uzrokovati akomodacijsku insuficijenciju.[15] Akomodacijska insuficijencija dalje je kategorizirana u različite kategorije.
Neprimjerena akomodacija
urediNeprimjereno akomodacijsko stanje je slično akomodacijskoj insuficijenciji. U tome će opseg akomodacije biti normalan, ali nakon prekomjernog rada na blizini, moći će se smanjiti.[15] Prijestarosna skleroza i slabosti sočiva ili cilijarnih mišića zbog sistemskih ili lokalnih slučajeva može prouzrokovati akomodacijsku insuficijenciju.[15][16]
Paraliza akomodacije
urediU paralizi akomodacije, njena amplituda je ili znatno smanjena ili potpuno odsutna (cikloplegija). Može se javiti zbog paralize cilijarnih mišića ili paralize okulomotornog nerva. Parazipatolitički lijekovi poput atropina također će uzrokovati paralizu akomodacije.
Nejednaka akomodacija
urediAko se amplituda akomodacije između očiju razlikuje od 0,5 ili više dioptrja, smatra se da je nejednaka. Organske bolesti, trauma glave ili funkcionalna ambliopija mogu biti odgovorne za nejednaku akomodaciju.
Nesposobnost akomodacije
urediNesposobnost akomodacije poznata je i kao akomodativna inercija. U ovom će stanju biti poteškoće u promjeni akomodacije s jedne tačke na drugu. Mogu biti poteškoće i u podešavanju fokusa iz daljine i iz blizine. To je relativno rijetko stanje.
Spazam akomodacije
urediSpazam akomodacije također poznat kao cilijarni grč stanje je abnormalno pretjerane akomodacije, koji je izvan dobrovoljne kontrole osobe.[15] Vid može biti zamagljen. zbog inducirane pseudomiopije.
Akomodativna pretjeranost
urediAkomodativno pretjerivanje događa se kada osoba koristi više od uobičajenih akomodacija za obavljanje određenog posla u blizini. Suvremene definicije to jednostavno smatraju nemogućnošću akomodacije.[17]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Augen". www.bio.vobs.at (jezik: njemački). Arhivirano s originala, 25. 2. 2021. Pristupljeno 11. 9. 2020.
- ^ a b Duane, Alexander (1922). "Studies in Monocular and Binocular Accommodation with their Clinical Applications". American Journal of Ophthalmology. 5 (11): 865–877. doi:10.1016/s0002-9394(22)90793-7.
- ^ Chen, Ai Hong; O’Leary, Daniel J.; Howell, Edwin R. (2000). "Near visual function in young children". Ophthal. Physiol. Opt. 20 (3): 185–198. doi:10.1016/S0275-5408(99)00056-3, Fig. 5.CS1 održavanje: postscript (link)
- ^ Lockhart, T. E.; Shi, W. (2010). "Effects of Age on Dynamic Accommodation". Ergonomics. 53 (7): 892–903. doi:10.1080/00140139.2010.489968. PMC 2908311. PMID 20582770.
- ^ Baumeister, M.; Kohnen, T. (juni 2008). "Akkommodation und Presbyopie: Teil 1: Physiologie der Akkommodation und Entwicklung der Presbyopie". Der Ophthalmologe (jezik: njemački). 105 (6): 597–610. doi:10.1007/s00347-008-1761-8.
- ^ Atchison, David A. (1995). "Accommodation and presbyopia". Ophthal. Physiol. Opt. 15 (4): 255–212. doi:10.1046/j.1475-1313.1995.9500020e.x. PMID 7667018.
- ^ Schachar, R. A. (2012). The Mechanism of Accommodation and Presbyopia. The Hague: Kugler Publications. ISBN 978-90-6299-233-1.
- ^ Zhou, X-Y; Wang, L; Zhou, X-T; Yu, Z-Q (24. 10. 2014). "Wavefront aberration changes caused by a gradient of increasing accommodation stimuli". Eye. 29 (1): 115–121. doi:10.1038/eye.2014.244. ISSN 0950-222X. PMC 4289835. PMID 25341432.
- ^ Coleman, D. Jackson (juni 1970). "Unified Model for Accommodative Mechanism". American Journal of Ophthalmology. 69 (6): 1063–1079. doi:10.1016/0002-9394(70)91057-3. ISSN 0002-9394. PMID 5423772.
- ^ Coleman, DJ (1986). "On the hydraulic suspension theory of accommodation". Trans Am Ophthalmol Soc. 84: 846–68. PMC 1298753. PMID 3590482.
- ^ Coleman, DJ; Fish, SK (septembar 2001). "Presbyopia, accommodation, and the mature catenary". Ophthalmology. 108 (9): 1544–51. doi:10.1016/s0161-6420(01)00691-1. PMID 11535447.
- ^ Bhola, Rahul (23. 1. 2006). "EyeRounds.org: Tutorial: Binocular Vision". webeye.ophth.uiowa.edu. University of Iowa. Pristupljeno 11. 9. 2020.
- ^ Wang, B.; Ciuffreda, K. J. (2006). "Depth-of-Focus of the Human Eye: Theory and Clinical Implications". Survey of Ophthalmology. 51 (1): 75–85. doi:10.1016/j.survophthal.2005.11.003. PMID 16414364.
- ^ William J., Benjamin (2006). "Fusion and binocularity". Borish's Clinical Refraction (2nd izd.). St. Louis Mo.: Butterworth Heinemann/Elsevier. ISBN 978-0-7506-7524-6.
- ^ a b c d e f g h Khurana, AK (septembar 2008). "Asthenopia, anomalies of accommodation and convergence". Theory and practice of optics and refraction (2nd izd.). Elsevier. str. 100–107. ISBN 978-81-312-1132-8.
- ^ Duke, Elder's (1969). "Anomalies of accommodation". The practice of refraction (8th izd.). London: Churchill. ISBN 0-7000-1410-1.
- ^ William J., Benjamin (2006). "Accommodation, the Pupil, and Presbyopia". Borish's clinical refraction (2nd izd.). St. Louis Mo.: Butterworth Heinemann/Elsevier. str. 112. ISBN 978-0-7506-7524-6.
Vanjski linkovi
uredi