Wikipedia

Atrioventrikularni čvor

(Preusmjereno sa AV čvor)

Pretkomorskokomorni čvor – poznatiji kao atrioventrikularni (AV) čvor ili jednostavno AV-čvor – je dio sistema ektrične provodljivosti srca koji koordinira vrh srca.[1][2][3] Električno povezuje srčane pretkomore i komore.[4] AV-čvor je područje biološki specijaliziranog tkiva između pretkomora i komora srca, osobito u posteroinferiornoj (stražnjedonjoj) regiji međupretkomorske pregrade, blizu otvaranje srčanog sinusa, koji provodi normalme električne impulse od pretkomoree do komora. AV čvor je prilično kompaktan (~1 x 3 x 5 mm).[5] Nalazi se u centru Kochovog trougla – ugla koji je zatvoren pregradnim listićima trikuspidnog zaliska, koronarnim sinusom, membranoznim dijelom interatrijske (međuoretkomorske) pregrade.[6]

Atrioventrikularni čvor
Izolirani srčani provodni sistem sa atrioventriularnim čvorom
srčani provodni sistem (AV čvor nosi broj 2)
Detalji
ArterijaAtrioventrikularno-čvorna grana
Identifikatori
LatinskiNodus atrioventricularis
MeSHD001283
TA98A12.1.06.004
TA23954
FMA9478
Anatomska terminologija

Struktura

uredi

AV čvor prima dva ulaza iz pretkomora: straga, preko vršnog grebena (crista terminalis), a sprijeda, preko interatrijske pregrade.[7]

Prokrvljavanje

uredi

U AV čvor, dotok krvi ide preko arterije AV čvora. Porijeklo ove arterije je najčešće (oko 90% srca) je ogranak desne koronarne arterije, a ostatak potiče iz lijeve cirkumfleksne arterije.[8][9][10] Ovo je povezano sa dominacijom cirkulacije koronarne arterija. U desno-dominantnih osoba ("dešnjaka") dotok krvi je iz desne koronarne arterije, dok je u lijevo-dominantnih osoba potiče iz lijeve cirkumfleksne arterije.

Razvoj

uredi

Morfogenetski protein kosti (BMP) ćelijske signalizacije ima ključnu ulogu u različitim aspektima srčanih diferencijacije i morfogeneze. (BMP) su multifunkcionalni signalnih molekula od ključnog značaja za razvoj AV čvora. BMP utiču na razvoj AV-čvora preko Alk3 receptora (aktivin receptor poput kinaze 3). Abnormalnosti u BMP i Alk3 su povezane sa nekom od kardiovaskularnih bolesti, kao što su Ebsteinova anomalija i bolest AV provođenja.[11]

Funkcija

uredi

Kontrakcije kardiomiocita (srčanih mišićnih ćelijea) zahtijeva depolarizaciju i repolarizaciju njihove ćelijske membrane. Kretanje iona kroz čelijske membrane uzrokuje ove događaje. Srčani provodni sistema (i njegov AV dio) koordinira mehaničku aktivnost miocita. Talas pobude širi se iz sinoatrijskog čvora kroz pretkomore uz specijalizirane kanale provođenja. To aktivira AV čvor.[4] AV čvor otpušta impulse oko 0,12 s. Ovo kašnjenje u srčanom pulsu je izuzetno važno: to osigurava da pretkomore izbacuje krv u komore tek pred kontrakciju komora.[12] Ovo također štiti komore od pretjerano brzog odgovora stope atrijske aritmije (vidi ispod).[13] AV provođenje tokom normalnog srčanog ritma nastaje kroz prema dva različita puta:

  • prvi "put" ima slabu brzinu provodnosti alim kraći period refrakcije;
  • drugi "put" ima veću brzinu provođenja, ali duži refrakcijski period.[14]

Važno svojstvo koji je jedinstveno za AV čvor je dekrementno ili opadajuće provođenje,[15] u kojem mnogo češće stimulirani čvor sporije provodi. To je svojstvo AV čvora, koji sprečava brzo provođenje do komore u slučajevima brzih atrijskih ritmova, kao što su u atrijskim fibrilacijama ili podrhtavanju pretkomora. Normalna stopa unutrašnjeg otpuštanja AV čvora bez stimulacije (kao što je iz SA čvora) je 40-60 puta/min.[16] Ovo svojstvo je važno, jer gubitak sistema provođenja prije AV čvora ipak treba dovesti u ritam komore od putem – sporije – pejsmejkerske sposobnosti AV čvora.

Klinički značaj

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  4. ^ a b Gray, Huon H.; Keith D. Dawkins; Iain A. Simpson; John M. Morgan (2002). Lecture Notes on Cardiology. Boston: Blackwell Science. str. 135. ISBN 978-0-86542-864-5.
  5. ^ Full Size Picture triangle of-Koch.jpg. Retrieved on 2008-12-22
  6. ^ Harrison's Principles of Internal Medicine, 17e" Section 3: Disorders of Rhythm |url=https://web.archive.org/web/20110707080333/http://www.accessmedicine.com/content.aspx?aID=2874462 |date=2011 }}
  7. ^ Fuster V, Rydén LE, Asinger RW et al. (oktobar 2001). "ACC/AHA/ESC guidelines for the management of patients with atrial fibrillation" (PDF). Journal of the American College of Cardiology. 38 (4): 1231–66. doi:10.1016/S0735-1097(01)01587-X. PMID 11583910.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  8. ^ Van der Hauwaert LG, Stroobandt R, Verhaeghe L (oktobar 1972). "Arterial blood supply of the atrioventricular node and main bundle". British Heart Journal. 34 (10): 1045–51. doi:10.1136/hrt.34.10.1045. PMC 458545. PMID 5086972.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  9. ^ Pejković, B.; Krajnc, I.; Anderhuber, F.; Kosutić, D. (2008). "Anatomical aspects of the arterial blood supply to the sinoatrial and atrioventricular nodes of the human heart". The Journal of international medical research. 36 (4): 691–698. doi:10.1177/147323000803600410. PMID 18652764.
  10. ^ Saremi, F.; Abolhoda, A.; Ashikyan, O.; Milliken, J. C.; Narula, J.; Gurudevan, S. V.; Kaushal, K.; Raney, A. (2007). "Arterial Supply to Sinuatrial and Atrioventricular Nodes: Imaging with Multidetector CT". Radiology. 246 (1): 99–107, discussion 108–9. doi:10.1148/radiol.2461070030. PMID 18024438.
  11. ^ Stroud DM, Gaussin V, Burch JB et al. (novembar 2007). "Abnormal Conduction and Morphology in the Atrioventricular Node of Mice With Atrioventricular Canal–Targeted Deletion of Alk3/Bmpr1a Receptor". Circulation. 116 (22): 2535–43. doi:10.1161/CIRCULATIONAHA.107.696583. PMC 2947829. PMID 17998461.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  12. ^ Campbell, N., & Reece, J. (2002). Biology. 6th ed. San Francisco: Benjamin Cummings[potrebna stranica]
  13. ^ Gray, Huon H.; Keith D. Dawkins; Iain A. Simpson; John M. Morgan (2002). Lecture Notes on Cardiology. Boston: Blackwell Science. str. 136. ISBN 978-0-86542-864-5.
  14. ^ a b Gray, Huon H.; Keith D. Dawkins; Iain A. Simpson; John M. Morgan (2002). Lecture Notes on Cardiology. Boston: Blackwell Science. str. 157. ISBN 978-0-86542-864-5.
  15. ^ Patterson E, Scherlag BJ (oktobar 2002). "Decremental conduction in the posterior and anterior AV nodal inputs". Journal of Interventional Cardiac Electrophysiology. 7 (2): 137–48. doi:10.1023/A:1020833604423. PMID 12397223.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  16. ^ Guyton, Arthur C.; John E. Hall (2006). Textbook of Medical Physiology (11 izd.). Philadelphia: Elsevier Saunders. str. 120. ISBN 0-7216-0240-1.
  17. ^ Benson DW (oktobar 2004). "Genetics of atrioventricular conduction disease in humans". The Anatomical Record Part A: Discoveries in Molecular, Cellular, and Evolutionary Biology. 280 (2): 934–9. doi:10.1002/ar.a.20099. PMID 15372490.
  18. ^ Sharma G, Linden MD, Schultz DS, Inamdar KV (januar 2009). "Cystic tumor of the atrioventricular node: an unexpected finding in an explanted heart". Cardiovascular Pathology. 19 (3): e75–8. doi:10.1016/j.carpath.2008.10.011. PMID 19144541.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkovi

uredi


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Atrioventrikularni_čvor&oldid=3255682"