Godine:

◄◄ | | 722. | 723. | 724. | 725. | 726. | 727. | 728. | 729. | 730. |  | ►►

Decenije:

| 690-e | 700-e | 710-e | 720-e | 730-e | 740-e | 750-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

Godina 726. (DCCXXVI) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru. Oznaka 726. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

726. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar726
DCCXXVI
Ab Urbe condita1479
Asirski kalendar5476
Bengalski kalendar133
Berberski kalendar1676
Budistički kalendar1270
Burmanski kalendar88
Bizantijski kalendar6234–6235
Kineski kalendar乙丑(Drveni Vo)
3422 ili 3362
    — do —
丙寅年 (Vatreni Tigar)
3423 ili 3363
Koptski kalendar442–443
Diskordijanski kalendar1892
Etiopijski kalendar718–719
Hebrejski kalendar4486–4487
Hinduski kalendari
 - Vikram Samvat782–783
 - Šaka Samvat648–649
 - Kali Juga3827–3828
Holocenski kalendar10726
Iranski kalendar104–105
Islamski kalendar107–108
Julijanski kalendar726
DCCXXVI
Korejski kalendar3059
Minguo kalendar1186 prije Tajvana
民前1186年
Seleukidska era1037/1038 AG
Tajlandski solarni kalendar1268–1269

Događaji

uredi

Bizantijsko carstvo

uredi
  • Početak prvog perioda bizantijskog ikonoklazma. Car Leo III izdaje niz edikta kojima se zabranjuje poštovanje slika (726–729) i pokreće ikonoklastičke kontroverze [1].

On naređuje da se lik Isusa koji je bio na vrhu bronzanih vrata Velike palate (Chalcè) zamijeni krstom; izvođača masakrira gomila. Leo III se tu privremeno morao zaustaviti, a Germanos, ikonodul, ostaje patrijarh. Na bazileja su u svojoj odluci nesumnjivo utjecali biskupi ikonoklasti Konstantin iz Nakoleje i Toma iz Klaudiopolja. Ikonoklazam se dijelom može objasniti carevom željom da umanji suprotnost između kršćanstva i islama i da pomiri istočne provincije Male Azije, gdje su pavlikijani bili brojni. Također je namjeravao da napadne samostane koji su iskoristili praznovjerje da bi izgradili ogromna zemljišna bogatstva i stekli ekonomsku, društvenu i političku moć opasnu po carsku moć. Većina sveštenstva – posebno u Italiji i Grčkoj – protivi se ovim ediktima s beskompromisnim neprijateljstvom, a u zapadnim dijelovima Bizantijskog carstva narod odbija da se povinuje ovim vjerskim reformama.

Emevijski halifat

uredi
  • Emevijsko osvajanje Galije: muslimanski jurišnici pod Abdulrahman al-Ghafiqijem, tadašnjim guvernerom Septimanije, opustoše Avignon, Viviers, Valence, Vienne i Lyon (približan datum).
  • Arapsko-bizantijski rat: muslimanske snage pod vodstvom Maslame ibn Abdulmalika nastavljaju svoju ekspediciju na Anadoliju (moderna Turska). U velikom napadu pljačkaju grad tvrđavu Cezareju [2] [3].

Evropa

uredi
  • Marcello Tegalliano umire nakon devetogodišnje vladavine.
  • Ustanak u Veneciji protiv Bizantije: Uzrok masovnih nemira su ikonoklastički dekreti cara Lea III. Nekoliko dana kasnije postavljaju se politički zahtjevi za široku autonomiju unutar Bizantijskog carstva i pravo na imenovanje vladara regije (dužda). Pobunjenici biraju Orsa Ipata za dužda Venecije. U želji da sačuva prihode riznice iz druge po važnosti luke Bizantijskog carstva, a ne raspolažući resursima da se izbori sa dobro utvrđenim i naoružanim regionom, Bizantija se slaže sa svim postavljenim zahtjevima. Orsa Ipata priznaje Leo III, koji mu daje titulu hypatos.
  • Venecijanska flota, koju predvodi Orso Ipato, oslobađa Ravenu od Langobarda i vraća vlast tamošnjeg bizantijskog guvernera.

Britanija

uredi
  • Kralj Ine od Wessexa abdicira s prijestolja i putuje na hodočašće u Rim. Naslijedio ga je njegov zet (i vjerovatno daleki rođak) Æthelheard. [4]
  • Dúngal mac Selbaig je svrgnut s mjesta kralja Dál Riate (Škotska). Naslijedio ga je Eochaid mac Echdach (sin bivšeg kralja Eochaida mac Domangairta).

Azija

uredi
  • Prvi godišnji Sumo turnir u Japanu održava car Shōmu (približan datum).

Srednja Amerika

uredi
  • 22. oktobar – Itzamnaaj K'aviil, vladar grada države Maja u Dos Pilasu u Gvatemali od 698. godine, umire nakon 28-godišnje vladavine.

726. u temama

uredi

Geografija

uredi
  • Seizmička aktivnost u Sredozemnom moru: Vulkansko ostrvo Santorini (Tera) eruptira, dok grad Džeraš (u današnjem Jordanu) pogađa veliki zemljotres [5].

Religija

uredi
  • Abon od Provanse, franački plemić, osniva opatiju Novalesa u Pijemontu (Sjeverna Italija).
  • Benediktinsku opatija Neuwiller osnovao biskup Sigibald od Metza.
  • Manzikertski sabor u armenskim i zapadnosirijskim crkvama
  • Grifo, franački vojvoda i sin Karla Martela (um. 753.) [6]
  • Pavlin II, patrijarh Akvileje (približan datum)
  • 22. oktobar – Itzamnaaj K'aviil, vladar Maja u Dos Pilasu
  • Anbasa ibn Suhajm al-Kalbi, muslimanski guverner
  • Marcello Tegalliano, dužd Venecije
  • Oda od Škotske, kršćanski svetac (približan datum)
  • Smbat VI, armenski princ
  • Tobias, biskup od Rochestera

Reference

uredi
  1. ^ Treadgold. History of the Byzantine State, pp. 350, 352–353
  2. ^ Treadgold (1997), p. 349
  3. ^ Jean-Paul Roux Un choc de religions: la longue guerre de l'islam et de la chrétienté, 622-2007. Fayard, 2007 (ISBN 978-2-213-63258-2)
  4. ^ Yorke. Kings and Kingdoms, p. 147.
  5. ^ Pègues Histoire et phénomènes du volcan et des iles volcaniques de Santorin. Imprimerie royale, 1842
  6. ^ Lifshitz, Felice (2014). Religious Women in Early Carolingian Francia: A Study of Manuscript Transmission and Monastic Culture. Fordham University Press. p. 303. ISBN 9780823256891.

Vanjski linkovi

uredi