726.
Godine:
◄◄ | ◄ | 722. | 723. | 724. | 725. | 726. | 727. | 728. | 729. | 730. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e | 730-e | 740-e | 750-e | ► |
Vijekovi: |
Godina 726. (DCCXXVI) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru. Oznaka 726. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Gregorijanski kalendar | 726 DCCXXVI |
Ab Urbe condita | 1479 |
Asirski kalendar | 5476 |
Bengalski kalendar | 133 |
Berberski kalendar | 1676 |
Budistički kalendar | 1270 |
Burmanski kalendar | 88 |
Bizantijski kalendar | 6234–6235 |
Kineski kalendar | 乙丑年 (Drveni Vo) 3422 ili 3362 — do — 丙寅年 (Vatreni Tigar) 3423 ili 3363 |
Koptski kalendar | 442–443 |
Diskordijanski kalendar | 1892 |
Etiopijski kalendar | 718–719 |
Hebrejski kalendar | 4486–4487 |
Hinduski kalendari | |
- Vikram Samvat | 782–783 |
- Šaka Samvat | 648–649 |
- Kali Juga | 3827–3828 |
Holocenski kalendar | 10726 |
Iranski kalendar | 104–105 |
Islamski kalendar | 107–108 |
Julijanski kalendar | 726 DCCXXVI |
Korejski kalendar | 3059 |
Minguo kalendar | 1186 prije Tajvana 民前1186年 |
Seleukidska era | 1037/1038 AG |
Tajlandski solarni kalendar | 1268–1269 |
Događaji
urediBizantijsko carstvo
uredi- Početak prvog perioda bizantijskog ikonoklazma. Car Leo III izdaje niz edikta kojima se zabranjuje poštovanje slika (726–729) i pokreće ikonoklastičke kontroverze [1].
On naređuje da se lik Isusa koji je bio na vrhu bronzanih vrata Velike palate (Chalcè) zamijeni krstom; izvođača masakrira gomila. Leo III se tu privremeno morao zaustaviti, a Germanos, ikonodul, ostaje patrijarh. Na bazileja su u svojoj odluci nesumnjivo utjecali biskupi ikonoklasti Konstantin iz Nakoleje i Toma iz Klaudiopolja. Ikonoklazam se dijelom može objasniti carevom željom da umanji suprotnost između kršćanstva i islama i da pomiri istočne provincije Male Azije, gdje su pavlikijani bili brojni. Također je namjeravao da napadne samostane koji su iskoristili praznovjerje da bi izgradili ogromna zemljišna bogatstva i stekli ekonomsku, društvenu i političku moć opasnu po carsku moć. Većina sveštenstva – posebno u Italiji i Grčkoj – protivi se ovim ediktima s beskompromisnim neprijateljstvom, a u zapadnim dijelovima Bizantijskog carstva narod odbija da se povinuje ovim vjerskim reformama.
Emevijski halifat
uredi- Emevijsko osvajanje Galije: muslimanski jurišnici pod Abdulrahman al-Ghafiqijem, tadašnjim guvernerom Septimanije, opustoše Avignon, Viviers, Valence, Vienne i Lyon (približan datum).
- Arapsko-bizantijski rat: muslimanske snage pod vodstvom Maslame ibn Abdulmalika nastavljaju svoju ekspediciju na Anadoliju (moderna Turska). U velikom napadu pljačkaju grad tvrđavu Cezareju [2] [3].
Evropa
uredi- Marcello Tegalliano umire nakon devetogodišnje vladavine.
- Ustanak u Veneciji protiv Bizantije: Uzrok masovnih nemira su ikonoklastički dekreti cara Lea III. Nekoliko dana kasnije postavljaju se politički zahtjevi za široku autonomiju unutar Bizantijskog carstva i pravo na imenovanje vladara regije (dužda). Pobunjenici biraju Orsa Ipata za dužda Venecije. U želji da sačuva prihode riznice iz druge po važnosti luke Bizantijskog carstva, a ne raspolažući resursima da se izbori sa dobro utvrđenim i naoružanim regionom, Bizantija se slaže sa svim postavljenim zahtjevima. Orsa Ipata priznaje Leo III, koji mu daje titulu hypatos.
- Venecijanska flota, koju predvodi Orso Ipato, oslobađa Ravenu od Langobarda i vraća vlast tamošnjeg bizantijskog guvernera.
Britanija
uredi- Kralj Ine od Wessexa abdicira s prijestolja i putuje na hodočašće u Rim. Naslijedio ga je njegov zet (i vjerovatno daleki rođak) Æthelheard. [4]
- Dúngal mac Selbaig je svrgnut s mjesta kralja Dál Riate (Škotska). Naslijedio ga je Eochaid mac Echdach (sin bivšeg kralja Eochaida mac Domangairta).
Azija
uredi- Prvi godišnji Sumo turnir u Japanu održava car Shōmu (približan datum).
Srednja Amerika
uredi- 22. oktobar – Itzamnaaj K'aviil, vladar grada države Maja u Dos Pilasu u Gvatemali od 698. godine, umire nakon 28-godišnje vladavine.
726. u temama
urediGeografija
uredi- Seizmička aktivnost u Sredozemnom moru: Vulkansko ostrvo Santorini (Tera) eruptira, dok grad Džeraš (u današnjem Jordanu) pogađa veliki zemljotres [5].
Religija
uredi- Abon od Provanse, franački plemić, osniva opatiju Novalesa u Pijemontu (Sjeverna Italija).
- Benediktinsku opatija Neuwiller osnovao biskup Sigibald od Metza.
- Manzikertski sabor u armenskim i zapadnosirijskim crkvama
- Grifo, franački vojvoda i sin Karla Martela (um. 753.) [6]
- Pavlin II, patrijarh Akvileje (približan datum)
- 22. oktobar – Itzamnaaj K'aviil, vladar Maja u Dos Pilasu
- Anbasa ibn Suhajm al-Kalbi, muslimanski guverner
- Marcello Tegalliano, dužd Venecije
- Oda od Škotske, kršćanski svetac (približan datum)
- Smbat VI, armenski princ
- Tobias, biskup od Rochestera
Reference
uredi- ^ Treadgold. History of the Byzantine State, pp. 350, 352–353
- ^ Treadgold (1997), p. 349
- ^ Jean-Paul Roux Un choc de religions: la longue guerre de l'islam et de la chrétienté, 622-2007. Fayard, 2007 (ISBN 978-2-213-63258-2)
- ^ Yorke. Kings and Kingdoms, p. 147.
- ^ Pègues Histoire et phénomènes du volcan et des iles volcaniques de Santorin. Imprimerie royale, 1842
- ^ Lifshitz, Felice (2014). Religious Women in Early Carolingian Francia: A Study of Manuscript Transmission and Monastic Culture. Fordham University Press. p. 303. ISBN 9780823256891.