687.
godina
Godine:
◄◄ | ◄ | 683. | 684. | 685. | 686. | 687. | 688. | 689. | 690. | 691. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | ► |
Vijekovi: |
Godina 687. (DCLXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru. Oznaka 687. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Gregorijanski kalendar | 687 DCLXXXVII |
Ab Urbe condita | 1440 |
Asirski kalendar | 5437 |
Bengalski kalendar | 94 |
Berberski kalendar | 1637 |
Budistički kalendar | 1231 |
Burmanski kalendar | 49 |
Bizantijski kalendar | 6195–6196 |
Kineski kalendar | 丙戌年 (Vatreni Pas) 3383 ili 3323 — do — 丁亥年 (Vatreni Svinja) 3384 ili 3324 |
Koptski kalendar | 403–404 |
Diskordijanski kalendar | 1853 |
Etiopijski kalendar | 679–680 |
Hebrejski kalendar | 4447–4448 |
Hinduski kalendari | |
- Vikram Samvat | 743–744 |
- Šaka Samvat | 609–610 |
- Kali Juga | 3788–3789 |
Holocenski kalendar | 10687 |
Iranski kalendar | 65–66 |
Islamski kalendar | 67–68 |
Julijanski kalendar | 687 DCLXXXVII |
Korejski kalendar | 3020 |
Minguo kalendar | 1225 prije Tajvana 民前1225年 |
Seleukidska era | 998/999 AG |
Tajlandski solarni kalendar | 1229–1230 |
Događaji
urediBizantijsko carstvo
uredi- Car Justinijan II pregovara o mirovnom sporazumu s Emevidskim halifatom (što je rezultiralo plaćanjem danaka od strane halife Abdulmalika). Uklanja 12.000 kršćanskih Maronita, koji kontinuirano pružaju otpor Arapima, iz Libana.[1] Justinijan pojačava bizantijsku mornaricu na Kipru i prebacuje konjičke trupe iz Tračke pokrajine u Anadoliji u pokrajinu Trakija na Balkanskom poluotoku.
- Justinijan II je prekinuo mir s Bugarima. Napada njihove slavenske saveznike, ali je iz zasjede i prisiljen pregovarati o novom miru.[2]
Emevijski halifat
uredi- 3. april:
- Šiitski ustanak Mukhtara ath-Thaqafija, bivšeg Alijevog sekretara, u Kufi, u ime Muhammeda ibn al-Hanafijje, Alijevog sina, ali ne i Fatiminog, ugušio je Mus'ab, polubrat mekanskog halife Abdulah ibn Zubejra.[3].
Evropa
uredi- Bitka kod Tertrije: Kralj Teodorik III od Neustrije poražen je od Pipina od Herstala, gradonačelnika palate Austrazija, blizu Péronne (moderna Francuska), na rijeci Somi. Teoderik se povlači u Pariz i prisiljen je potpisati mirovni sporazum. Pipin postaje "de facto" vladar Franačkog kraljevstva i počinje sebe nazivati vojvodom Franaka. Uspostavlja bazu za budući uspon Pipinida i Karolinga. Pipin imenuje Nordeberta za vojvodu od Burgundije i postavlja ga na čelo Neustrije i Burgundije (kao neku vrstu regenta).
- Kralj Erwig umire nakon 7-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga njegov zet Ergica kao vladar Vizigotskog kraljevstva.
Britanija
uredi- Kralj Mul od Kenta i njegovih 12 pratilaca spaljeni su tokom ustanka u Kentu. Njegov brat, kralj Cædwalla od Wessexa, pustoši kraljevstvo u znak osvete.
- Adomnán, irski opat Ione, posjećuje dvor kralja Ecgfritha kako bi otkupio irske zarobljenike (60 Gala koji su zarobljeni u napadu Northumbrija).
Azija
uredi- Kina: Napad istočnih Turaka sve do Čangpinga, sjeverno od Taiyuana.
- Jesen: Istočni Turci, koji su napali Šanxi, potisnuti su iz Kine.[4]
687 u temama
urediReligija
uredi- Cuthbert, biskup Lindisfarnea, daje ostavku na svoju dužnost i povlači se u svoju pustinjačku kuću na Inner Farneu (Northumberland) gdje umire nakon teške bolesti.[5]
- 21. septembar – Papa Konon I umire u Rimu nakon jednogodišnje vladavine, a nasljeđuje ga Sergije I kao 84. papa Katoličke crkve.
- Izgradnja Kupole na stijeni, koja se nalazi na Hramskoj gori, započinje u Jerusalemu (približan datum).
- Eucherius, franački biskup (umro 743.)
- Wei Jiansu, kancelar dinastije Tang (umro 763.)
- Wittiza, kralj Vizigota (približan datum)
- Jazid II, muslimanski halifa (umro 724.)
- 20. mart – Cuthbert, anglosaksonski biskup
- 21. septembar – Papa Konon I.
- Abdullah ibn Abbas, rođak Muhammeda
- Erwig, kralj Vizigota
- Mul, kralj Kenta (Engleske)
- Romuald I.
- Wamba, kralj Vizigota
Reference
uredi- ^ Bury, John Bagnall (1889). A History of the Later Roman Empire from Arcadius to Irene. Vol. II. London: Macmillan. p. 321.
- ^ La Bulgarie ancienne et moderne sous, par André Papadopoulo Vretos. Impr. de l'Académie impériale des sciences, 1856
- ^ Farhad Daftary, The Isma'ilis : Their History and Doctrines, Cambridge University Press, 1992, 803 p. (ISBN 978-0-521-42974-0.
- ^ René Grousset, L’empire des steppes, Attila, Gengis-Khan, Tamerlan, Paris, Payot, 1938, quatrième édition, 1965, 669.
- ^ Farmer, David Hugh (1997). The Oxford Dictionary of Saints. Oxford University Press. p. 120. ISBN 0-19-280058-2.