Godine:

◄◄ | | 683. | 684. | 685. | 686. | 687. | 688. | 689. | 690. | 691. |  | ►►

Decenije:

| 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

Godina 687. (DCLXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru. Oznaka 687. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

687. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar687
DCLXXXVII
Ab Urbe condita1440
Asirski kalendar5437
Bengalski kalendar94
Berberski kalendar1637
Budistički kalendar1231
Burmanski kalendar49
Bizantijski kalendar6195–6196
Kineski kalendar丙戌(Vatreni Pas)
3383 ili 3323
    — do —
丁亥年 (Vatreni Svinja)
3384 ili 3324
Koptski kalendar403–404
Diskordijanski kalendar1853
Etiopijski kalendar679–680
Hebrejski kalendar4447–4448
Hinduski kalendari
 - Vikram Samvat743–744
 - Šaka Samvat609–610
 - Kali Juga3788–3789
Holocenski kalendar10687
Iranski kalendar65–66
Islamski kalendar67–68
Julijanski kalendar687
DCLXXXVII
Korejski kalendar3020
Minguo kalendar1225 prije Tajvana
民前1225年
Seleukidska era998/999 AG
Tajlandski solarni kalendar1229–1230

Događaji

uredi

Bizantijsko carstvo

uredi
  • Car Justinijan II pregovara o mirovnom sporazumu s Emevidskim halifatom (što je rezultiralo plaćanjem danaka od strane halife Abdulmalika). Uklanja 12.000 kršćanskih Maronita, koji kontinuirano pružaju otpor Arapima, iz Libana.[1] Justinijan pojačava bizantijsku mornaricu na Kipru i prebacuje konjičke trupe iz Tračke pokrajine u Anadoliji u pokrajinu Trakija na Balkanskom poluotoku.
  • Justinijan II je prekinuo mir s Bugarima. Napada njihove slavenske saveznike, ali je iz zasjede i prisiljen pregovarati o novom miru.[2]

Emevijski halifat

uredi
  • 3. april:
    • Šiitski ustanak Mukhtara ath-Thaqafija, bivšeg Alijevog sekretara, u Kufi, u ime Muhammeda ibn al-Hanafijje, Alijevog sina, ali ne i Fatiminog, ugušio je Mus'ab, polubrat mekanskog halife Abdulah ibn Zubejra.[3].

Evropa

uredi
  • Bitka kod Tertrije: Kralj Teodorik III od Neustrije poražen je od Pipina od Herstala, gradonačelnika palate Austrazija, blizu Péronne (moderna Francuska), na rijeci Somi. Teoderik se povlači u Pariz i prisiljen je potpisati mirovni sporazum. Pipin postaje "de facto" vladar Franačkog kraljevstva i počinje sebe nazivati vojvodom Franaka. Uspostavlja bazu za budući uspon Pipinida i Karolinga. Pipin imenuje Nordeberta za vojvodu od Burgundije i postavlja ga na čelo Neustrije i Burgundije (kao neku vrstu regenta).
  • Kralj Erwig umire nakon 7-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga njegov zet Ergica kao vladar Vizigotskog kraljevstva.

Britanija

uredi
  • Kralj Mul od Kenta i njegovih 12 pratilaca spaljeni su tokom ustanka u Kentu. Njegov brat, kralj Cædwalla od Wessexa, pustoši kraljevstvo u znak osvete.
  • Adomnán, irski opat Ione, posjećuje dvor kralja Ecgfritha kako bi otkupio irske zarobljenike (60 Gala koji su zarobljeni u napadu Northumbrija).

Azija

uredi
  • Kina: Napad istočnih Turaka sve do Čangpinga, sjeverno od Taiyuana.
  • Jesen: Istočni Turci, koji su napali Šanxi, potisnuti su iz Kine.[4]

687 u temama

uredi

Religija

uredi
  • Cuthbert, biskup Lindisfarnea, daje ostavku na svoju dužnost i povlači se u svoju pustinjačku kuću na Inner Farneu (Northumberland) gdje umire nakon teške bolesti.[5]
  • 21. septembar – Papa Konon I umire u Rimu nakon jednogodišnje vladavine, a nasljeđuje ga Sergije I kao 84. papa Katoličke crkve.
  • Izgradnja Kupole na stijeni, koja se nalazi na Hramskoj gori, započinje u Jerusalemu (približan datum).
  • Eucherius, franački biskup (umro 743.)
  • Wei Jiansu, kancelar dinastije Tang (umro 763.)
  • Wittiza, kralj Vizigota (približan datum)
  • Jazid II, muslimanski halifa (umro 724.)
  • 20. mart – Cuthbert, anglosaksonski biskup
  • 21. septembar – Papa Konon I.
  • Abdullah ibn Abbas, rođak Muhammeda
  • Erwig, kralj Vizigota
  • Mul, kralj Kenta (Engleske)
  • Romuald I.
  • Wamba, kralj Vizigota


Reference

uredi
  1. ^ Bury, John Bagnall (1889). A History of the Later Roman Empire from Arcadius to Irene. Vol. II. London: Macmillan. p. 321.
  2. ^ La Bulgarie ancienne et moderne sous, par André Papadopoulo Vretos. Impr. de l'Académie impériale des sciences, 1856
  3. ^ Farhad Daftary, The Isma'ilis : Their History and Doctrines, Cambridge University Press, 1992, 803 p. (ISBN 978-0-521-42974-0.
  4. ^ René Grousset, L’empire des steppes, Attila, Gengis-Khan, Tamerlan, Paris, Payot, 1938, quatrième édition, 1965, 669.
  5. ^ Farmer, David Hugh (1997). The Oxford Dictionary of Saints. Oxford University Press. p. 120. ISBN 0-19-280058-2.

Vanjski linkovi

uredi