Wikipedia

2001: Odiseja u svemiru (film)

američko-britanski film iz 1968.

2001: Odiseja u svemiru (engleski: 2001: A Space Odyssey) jest epski film snimljen 1968. u žanru naučne fantastike koji je producirao i režirao Stanley Kubrick. Scenarij su zajednički napisali Kubrick i Arthur C. Clarke, a djelomično je inspiriran Clarkeovom kratkom pričom "Stražar". Clarke je u isto vrijeme pisao istoimeni roman, objavljen ubrzo nakon što je film pušten na prikazivanje u kinima. Film prati putovanje na Jupiter s računarom HAL-om 9000 nakon otkrića tajanstvenog crnog monolita koji utječe na ljudsku evoluciju. Film se bavi temama egzistencijalizma, ljudske evolucije, tehnologije, vještačke inteligencije i vanzemaljskog života. Poznat je po naučno preciznom prikazu svemirskih letova, pionirskim specijalnim efektima i dvosmislenim snimcima. U filmu su se koristili zvučni efekti i minimalan dijalog umjesto tradicionalnih narativnih tehnika; filmska muzika sastoji se od djela klasične muzike, kao što su Na lijepom plavom Dunavu, Johanna Straussa mlađeg i Tako je govorio Zaratustra, Johanna Straussa starijeg.

2001: Odiseja u svemiru
Originalni poster filma
Izvorni naslov2001: A Space Odyssey
RežiserStanley Kubrick
ProducentStanley Kubrick
Scenarist(i)Stanley Kubrick
Arthur C. Clarke
UlogeKeir Dullea
Gary Lockwood
Muzika
KinematografijaGeoffrey Unsworth
MontažaRay Lovejoy
ProdukcijaMetro-Goldwyn-Mayer
Distributer
Premijera2. april 1968.
Trajanje161 minuta
ZemljaSAD
UK
Jezikengleski
Budžet10,5 miliona $[1][2]
Zarada138 miliona $[3]
Nasljednik2010: The Year We Make Contact Izmijeni na Wikipodacima

Finansirana i distribuirana od američkog studija Metro Goldwyn-Mayera[4][5], 2001: Odiseja u svemiru snimljena je i montirana gotovo u potpunosti u Engleskoj, koristeći studijske objekte MGM-a, koji su bili podružnica britanskog MGM-a i u Shepperton Studiosu, uglavnom zbog dostupnosti mnogo veće zvučne scene nego što je u to doba postojala u SAD-u. Produkcija je imala dodatni ugovor s Kubrickovom producentskom kućom i vodilo se računa o tome da film bude dovoljno britanski kako bi se kvalificirao za subvencije iz fonda Eady Levy.[4]:98 Nakon što je već snimio dva filma u Engleskoj, Kubrick se tokom snimanja odlučio trajno nastaniti tamo.

Iako je u početku doživjela različite reakcije kritike i publike, Odiseja u svemiru stekla je kultni status i polahko je doživjela status američkog filma s najvećom zaradom tokom 1968. Nominirana je za četiri Oscara, a osvojila je onaj za najbolje vizualne efekte. Danas ovaj film kritičari i filmaši smatraju jednim od najvećih i najutjecajnijih filmova ikad snimljenih. Kongresna biblioteka ga je 1991. proglasila "kulturno, historijski, i estetski značajnim" i izabran je za čuvanje u Nacionalnom filmskom registru.[6] Prema anketama iz 2002. i 2012. magazin Sight & Sound rangirao je 2001: Odiseju u svemiru kao šesti od deset najboljih filmova svih vremena; također je podijelio drugo mjesto u anketi među režiserima od strane istog magazina.[7][8] U 2010. godini izabran je za najveći film svih vremena od strane magazina Moving Arts Film Journal.[9] Godine 1984. nastavak filma režirao je Peter Hyams, a objavljen je pod nazivom 2010: Godina kad smo uspostavili kontakt.

Radnja

uredi

U afričkoj pustinji prije miliona godina, pleme čovjekolikih majmuna istjerano je iz svojih jazbina od strane suparničkog plemena. Kada su se jednom probudili pronašli su bezlični crni monolit koji se pojavio pred njima. Jedan čovjekoliki majmun je shvatio da se kost može koristiti kao alat i oružje; pleme ubija vođe svojih protivnika i prisvaja njihovu jazbinu.

Miliona godina kasnije, Pan Am-ov svemirski brod Orion III prevozi dr. Heywood R. Floyda na svemirsku stanicu koja orbitira oko Zemlje kao prva stanica na svom putu ka bazi Clavius, američke ispostave na Mjesecu. Nakon video razgovora sa svojom kćerkom, Floydov prijatelj sovjetski naučnik i njen kolega pitaju ga o glasinama o misterioznoj epidemiji na Claviusu. Floyd odbija da odgovori. Po dolasku na Clavius, Floyd vodi sastanak sa osobljem baze, i izvinjava se zbog prikrivanja istine o epidemiji, ali je naglasio potrebu tajnosti. Njegov zadatak je da istraži nedavno pronađeni zakopani artefakt od prije četiri miliona godina. Floyd i drugi se odvoze sa lunarnim vozilom do artefakta, koji je ustvari monolit identičan onom na koji su naišli čovjekoliki majmuni. Sunčeva svjetlost obasjava monolit i glasni piskavi radio signal se začuo.

Osamnaest mjeseci kasnije, američki svemirski brod Discovery One na putu je za planetu Jupiter. Na brodu se nalaze piloti misije i naučnici dr. David Bowman i dr. Frank Poole sa tri naučnika u kriogenoj hibernaciji. Većina operacija Discoverya su pod kontrolom brodskog kompjutera, HAL 9000, kojeg posada naziva kao "Hal". Bowman i Poole pričaju sa Halom i sami razgovaraju o misiji za emisiju BBC-a, u kojoj kompjuter kaže da je "siguran i nepogrešiv." Na pitanje voditelja emisije da li Hal ima istinske emocije, Bowman odgovara da se čini da ima, ali da je istina nepoznata. Kasnije, Hal postavlja pitanje Daveu o misterioznom cilju misije, zatim izvještava o neposrednom zatajenju uređaja za kontrolu antene. Astronauti dohvaćaju komponentu uz pomoć vozila za održavanje, ali nalaze da je sve bilo u ispravnom stanju. Hal predlaže ponovno instaliranje dijela i da se ostavi da zataji tako da se problem može pronaći. Kontrola misije savjetuje astronaute da rezervna baza podataka Twin HAL 9000 ukazuje na to da je u Halu greška. Hal tvrdi da je problem, kao i sa prethodnom verzijom iz serije HAL-a, zbog ljudske greške. Zabrinut zbog ponašanja Hal-a, Bowman i Poole ulaze u vozilo za održavanje (EVA) kako bi razgovarali da ih Hal ne može čuti i dogovaraju se da ga isključe ako se dokaže da postoji greška u njemu. Hal tajno prati njihov razgovor uz pomoć čitanja sa usana.

Dok Poole pokušava zamijeniti uređaj za vrijeme svemirske ophodnje, njegovo EVA vozilo, pod kontrolom Hala, kida crijevo za kisik i odbacuje ga da pluta po svemiru daleko od svemirskog broda. Bowman preuzima jedno od vozila i pokušava spašavanje, ostavljajući za sobom kacigu. Hal isključuje sve funkcije potrebne za održavanje života članova posade koji su u stanju hibernacije. Kada se Bowman vraća na brod sa Pooleovim tijelom, Hal odbija da ga pusti unutra, navodeći da plan astronauta da ga onesposobe ugrožava misiju. Bowman ručno otvara hitnu komoru broda, ulazi u brod, i nastavlja da se kreće do jezgra Halovog procesora i da isključi računar. Hal pokušava uvjeriti Bowmana, i onda ga moli da prestane, i na kraju izražava osjećaje straha. Dok Bowman deaktivira kontrolu viših intelektualnih funkcija HAL-a, HAL se degradira do njegovih prvih programiranim memorija, a to je pjesma "Daisy Bell", koju on pjeva za Bowmana.

Kada je Hal konačno bio ugašen, snimljena video poruka od Floyda otkriva postojanje monolita na Mjesecu; njegova svrha i porijeklo su nepoznati. Sa izuzetkom jedne kratke, ali vrlo moćne radio emisije čiji je cilj Jupiter, objekat je inače nepokretan. Na Jupiteru, Bowman uzima EVA letjelicu sa broda Discovery One da bi istražio drugi monolit otkriven u orbiti oko planete. Letjelica se uvlači u vrtlog obojene svjetlosti,[10] i Bowman ubrzano prolazi kroz ogromni udaljeni prostor, razgledajući bizarne kosmološke pojave i čudne krajolike neobične boje.

On se iznenada nalazi zajedno sa svojom letjelicom u spavaćoj sobi uređenoj u neoklasičnom stilu. On vidi vizije sebe kao mlađeg, zatim se njegov ugao gledanja mijenja svaki put; prvo stoji u spavaćoj sobi, srednje dobi, i dalje u svom skafanderu, zatim formalno obučen i večera, a na kraju kao starac leži u krevetu. Crni monolit se pojavljuje u podnožju kreveta, i u momentu kad je Bowman posegnuo da ga dohvati, on se pretvara u fetus zatvoren u transparentnu kuglu svjetlosti.[11] Film se završava dok novorođenče lebdi u svemiru i gleda prema planeti Zemlji.

Uloge

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Miller, Frank. "Behind the Camera on 2001: A Space Odyssey". Turner Classic Movies. Pristupljeno 24. 12. 2014.
  2. ^ "2001: A Space Odyssey (1968)". Box Office Mojo. Pristupljeno 20. 3. 2012.
  3. ^ Miller, Frank. "The Critics' Corner on 2001: A Space Odyssey". Turner Classic Movies. Pristupljeno 24. 12. 2014.
  4. ^ a b James Chapman; Nicholas J. Cull (5. 2. 2013). Projecting Tomorrow: Science Fiction and Popular Cinema. I.B.Tauris. str. 97–. ISBN 978-1-78076-410-8.
  5. ^ McAleer, Neil (1. 4. 2013). Sir Arthur C. Clarke: Odyssey of a Visionary: A Biography. RosettaBooks. str. 140–. ISBN 978-0-9848118-0-9. Arhivirano s originala, 28. 1. 2016. Pristupljeno 9. 10. 2015.
  6. ^ "National Film Registry". National Film Registry (National Film Preservation Board, Library of Congress). Pristupljeno 26. 11. 2011.
  7. ^ "Sight and Sound: Top Ten Poll 2002". British Film Institute. Arhivirano s originala, 16. 12. 2006. Pristupljeno 15. 12. 2006.
  8. ^ "Vertigo is named 'greatest film of all time'". BBC News. 2. 8. 2012. Pristupljeno 24. 8. 2012.
  9. ^ "The Moving Arts Film Journal | TMA's 100 Greatest Films of All Time | web site". Arhivirano s originala, 6. 1. 2011. Pristupljeno 3. 2. 2011.
  10. ^ Kubrick, in a 1970 interview with Joseph Gelmis, refers to this as a "Star-Gate" (Gelmis 1970, p. 304).
  11. ^ Kubrick, in a 1970 interview with Joseph Gelmis, refers to this as a "Star-Child" (Gelmis 1970, p. 304).
  12. ^ "The Underview on 2001: A Space Odyssey - Cast and Crew". Arhivirano s originala, 8. 11. 2016. Pristupljeno 30. 9. 2013.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: 2001: Odiseja u svemiru (film)
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=2001:_Odiseja_u_svemiru_(film)&oldid=3521308"