Živac odvoditelj

Živac odvođač
(Nervus abducens)
Živac odvođač; (Nervus abducens)
	Put živca odvoditela
	Ljudski mozak (odozdo) sa obilježenim moždanim živcima
Detalji
Od	abducens nucleus
Identifikatori
Latinski	nervus abducens
MeSH	D000010
NeuroNames	550
TA98	A14.2.01.098
TA2	6283
FMA	50867
	Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Živac odvoditelj ili živac odvođač i nerv abducens – šesti moždani živac ili šesti živac/nerv (ili skraćeno MNVI) – je somatski uzlazni (efferentni) živac, koji, kod ljudi, kontrolira pokrete pojedinačnog bočnog pravog mišića oka.^[1]^[2]^[3]^[4]

Struktura

Klivus = nagnuta površina na velikom lobanjskom otvoru (foramen magnum), koja se sastoji od dijela tijela sfenoidne i dijela baze potiljačne kosti

Živac odvođač napušta moždano stabla na spoju mosta i produžene moždine, medijalni do līčnog živca. Da bi dopro do oka, vodi prema gore (iznad), a zatim savija naprijed (sprijeda). Na izlazu iz moždanog stabla, ovaj živac ulazi u subarahnoidni prostor. Zatim ide naviše između mosta i klivusa, a zatim probija ttvrdu moždanu opnu (dura mater) za prolaz između nje i lubanje kroz Dorellov kanal. Na vrh petroznog dijela sljepoočne kosti čini oštar zaokret naprijed za ulazak u kavernozni sinus. U kavernoznog sinusa to radi pored interne karotidnu arteriju. Zatim ulazi u orbitu kroz gornju orbitnu pukotinu i inervira bočni pravi mišić oka.

Dug tok ovog živca između moždanog stabla i oka čini ga ranjivim na ozljede na mnogim nivoima. Na primjer, prelom petroznog dijela sljepoočne kosti selektivno može oštetiti živac, kao što je aneurizma u unutarkavernoznoj karotidnoj arteriji. Masa lezija koje prolaze moždanom dolje mogu oštetiti živac razvlačenjem između mjesta kada se pojavi s mosta i mjesta gdje se zakači za petrozni dio sljepoočne kosti.

Jezgro

Osovinski presjek moždanog stabla (pons) na razini facijalne izbočine srednjeg mozga (kolikulusa)

Jezgro abducensa se nalazi u mostu, na podu četvrte komore, na nivou izbočine srednjeg mozga. Oko njeka aksoni facijalisa prave petlju, stvarajući blagu izbočinu (kolikulus lica) koja je vidljiva na dorzalnoj površini poda četvrte komore. Jezgro živca odvođača je u neposrednoj blizini srednje linije, kao i druga motorna jezgra koja kontroliraju pokrete oka ( okulomotorno i trohlearno jezgro).

Napuštajući ovo jezgro, motorni aksoni polaze ventralno i kaudalno, kroz most. Oni prolaze bočno od kortikospinalnog trakta (koji uzdužno prolazi kroz most na ovom nivou), prije izlaska iz moždanog stabla na mostno-moždinskom spoju. Centralna anatomija šestog živca predviđa (ispravno) da infarkti utiču na leđni dio mosta na nivou jezgra abducensa, što može uticati i na živac lica, proizvodeći istostranu paralize lica, zajedno sa paralizom bočnih pravih mišića. Anatomija predviđa (ispravno) da infarkti uključuju pojavu da ventralni most može uticati na šesti živac i kortikospinalni trakt istovremeno, proizvodeći paralizu bočnog pravog mišića, što je povezano s kontralateralnom hemiparezom. Ovi rijetki sindromi su od interesa prvenstveno kao koristan sažetak anatomije moždanog stabla.

Funkcija

Živac nodvođač nosi aksona tipa GSE, generalna somatska eferentna vlakna, koji inerviraju skeletni bočni pravi mišić.

Dodatne slike

Dura mater i nastavci koji su izloženu otklanjanjem dijela desne polocine lobanje i mozga
Površinska disekcija moždanog stabla (ventralno)
Zadnji i srednji mozak: bočno-zadnji izgled
Prikaz načina pravih srednjih i bočnih mišića oka
Polazište desnih očnih mišića i ulaz preko gornje orbitne brazde
Mozak – donja strana, duboka disekcija

Također pogledajte

Reference

^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Dopunska literatura

Blumenfeld H. Neuroanatomy Through Clinical Cases. Sinauer Associates, 2002
Brodal A. Neurological Anatomy in Relation to Clinical Medicine, 3rd ed. Oxford University Press, 1981
Brodal P. The Central Nervous System, 3rded. Oxford University Press, 2004
Butler AB, Hodos W. Comparative Vertebrate Neuroanatomy, 2nd ed. Wiley-Interscience, 2005
Carpenter MB. Core Text of Neuroanatomy, 4th ed. Williams & Wilkins, 1991.
Kandel ER, Schwartz JH, Jessell TM. Principles of Neural Science, 4th ed. McGraw-Hill, 2000
Martin JH. Neuroanatomy Text and Atlas, 3rd ed. McGraw-Hill, 2003.
Patten J. Neurological Differential Diagnosis, 2nd ed. Springer, 1996.
Victor, M, Ropper, AH. Adam’s and Victor’s Principles of Neurology, 7th ed. McGraw-Hill, 2001.
Wilson-Pauwels L, Akesson EJ, Stewart PA. Cranial Nerves: Anatomy and Clinical Comments. Decker, 1998.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Živac odvoditelj

Animations of extraocular cranial nerve and muscle function and damage (University of Liverpool)

Logo Commonsa

Cranialnerves na Wikimedia Commonsu.

[<“Campbell“-1] Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)

[“Sofradzija“-2] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[Međedović-3] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[“Hadži-Masl“-4] Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

[1]

[2]

[3]

[4]