Željeznička pruga Podgorica – Skadar

željeznička pruga koja povezuje Crnu Goru i Albaniju
Podgorica – Skadar
Željeznička stanica Bajza
Željeznička stanica Bajza
Dužina:63,5 km
Širina kolosijeka:1435 mm (Standardni)
Maksimalna brzina:70 km/h
BSicon .svgBSicon STR.svgBSicon .svg
Željeznička pruga Nikšić–Podgorica od Nikšića
BSicon .svgBSicon ABZg+l.svgBSicon .svg
Željeznička pruga Beograd–Bar od Beograda
BSicon .svgBSicon BHF.svgBSicon .svg
0,0 Podgorica
BSicon .svgBSicon ABZgr.svgBSicon .svg
Željeznička pruga Beograd–Bar prema Bar
BSicon .svgBSicon STRo.svgBSicon .svg
Magistralni put Podgorica–Han i Hotit (M18)
BSicon .svgBSicon hKRZWae.svgBSicon .svg
Cijevna
BSicon .svgBSicon DST.svgBSicon .svg
13,7 Tuzi
BSicon .svgBSicon tSTRa@g.svgBSicon .svg
Tunel
   
BSicon .svgBSicon tSTRa@g.svgBSicon .svg
Tunel
   
BSicon .svgBSicon tSTRa@g.svgBSicon .svg
Tunel
   
BSicon .svgBSicon GRENZE.svgBSicon .svg
24,7 (139,7) Granica između Albanije i Crne Gore (Han i Hotit)
BSicon .svgBSicon BRÜCKE2.svgBSicon .svg
Cesta Han i Hotit–Vermosh (SH20)
BSicon .svgBSicon SBRÜCKE.svgBSicon .svg
Cesta Han i Hotit–Skadar (SH1)
BSicon .svgBSicon DST.svgBSicon .svg
35,90 (131,2) Bajza
BSicon .svgBSicon hKRZWae.svgBSicon .svg
Përroi i Thatë
   
43,40 (123,7) Koplik
BSicon .svgBSicon hKRZWae.svgBSicon .svg
Rjoll
   
53,60 (113,9) Grila
BSicon .svgBSicon SBRÜCKE.svgBSicon .svg
Cesta Han i Hotit–Skadar (SH1)
BSicon .svgBSicon SBRÜCKE.svgBSicon .svg
Cesta Skadar–Mes
BSicon .svgBSicon BHF.svgBSicon .svg
63,50 (105,0) Skadar
BSicon .svgBSicon STR.svgBSicon .svg
prema Vora
BSicon .svgBSicon .svgBSicon .svg

Željeznička pruga Podgorica – Skadar pruga je koja povezuje Podgoricu i Skadar. Jedina je međunarodna željeznička veza Albanije. Ukupne je dužine 63,5 km (59,5 km)[1] od toga u Crnoj Gori 24,7 km,[2][1] a u Albaniji 38,8 km (35 km[1]), jednotračna je i nije elektrificirana.

IzgradnjaUredi

Donošenjem prvog petogodišnjeg plana u Albaniji, ubrzo nakon Drugog svjetskog rata, bila je predviđena izgradnja novih pruga, između ostaloga i ove pruge. Već 1948. bili su izvršeni određeni pripremni radovi, međutim rezolucija Informbiroa je zaustavila sve radove na ovoj pruzi. Na inicijativu Albanije, 1974. dolazi do novih pregovora, ali je konačno potpisivanja ugovora učinjeno 1979.[3]

Prilikom određivanja trase kroz Crnu Goru, postojale su dvije varijante: sjeverna i južna. Iako je sjeverna bila 6 km duža i na njoj je bilo je nužno izgraditi tri tunela (duljine 3000 m) i tri mosta (duljine 300 m), prihvaćena je kao konačna trasa pruge do granice s Albanijom. Radovi su počeli sredinom 1983. i trajali su do aprila 1986. Kroz Crnu Goru izgrađeno je 10 mostova, 3 tunela te granična postaja Tuzi. U to vrijeme građena je kao pruga prvog reda i bila osposobljena za brzine do 100 km/h. Željeznički promet započeo je 1. septembra 1986. prvim vozom s 428 t tereta namijenjenog Mađarskoj. Iako je bio u planu i putnički promet, on nikada nije ostvaren.[1]

Do kraja prve godine prometovanja, bio je planiran promet od 100.000 t, a sljedeće godine 350.000 t robe. Međutim, albanska strana je (unatoč dogovoru) robni promet i dalje obavljala i cestom i morem, tako da se planirani promet ove pruge nije ostvarivao, i njena iskoristivost je bila ispod 10%.[3] Raspadom Jugoslavije ne samo da se ugasio promet na ovoj pruzi već je bila i otuđivana njena imovina. Takvo stanje potrajalo je do 2002. kada je završena njena obnova, a od 2004. njom se ponovno obavlja teretni promet. Iste godine na njoj je zabilježen promet od 56.571 t, 2005. – 53.665 t, 2006. – 53.410 t, a 2007. je zabilježen značajan rast na 173.426 t, te 2008. 239.189 t robe.[4]

Najveća dopuštena brzina na dijelu koji pripada Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore je 70 km/h.[5]

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b c d Burzanović 2009, p. 132.
  2. ^ Željeznička infrastruktura Crne Gore 2021.
  3. ^ a b Burzanović 2009, p. 129.
  4. ^ Burzanović 2009, p. 134.
  5. ^ Izjava o mreži (str. 55.) Željeznička infrastruktura Crne Gore (pristupljeno 29. 4. 2017.)

LiteraturaUredi

  • Burzanović, Slavko; Kovačević, Branislav; Marović, Branislav; Miljić, Marijan; Rastoder, Šerbo (2009). 100 godina željeznica Crne Gore (PDF). Podgorica: Željeznička infrastruktura Crne Gore. Pristupljeno 13. 5. 2021.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkoviUredi