Šimo Ešić, rođen 6. 2. 1954. godine u Brezama kod Tuzle (Bosna i Hercegovina) od majke Kate (domaćice), i oca Ive (rudara), kao 7. dijete po redu. Završio je studij jezika i književnosti 1976. godine.

Djela uredi

U književnosti se javlja 1969. godine prvom zbirkom pjesama “Zdravica na kraju djetinjstva“, nakon koje slijede:

  • ENCI MENCI NA KAMENCI (sa I. V. Rorić), 1970. godine
  • VEZENA TORBICA, 1973. i 1997.
  • RAZGLEDNICE GRADA, 1974. (sa S. Jankovićem)
  • RUDAREV KUĆERAK, 1979, 1983, 1984, 1986, 1988, 1989, 1990, 1995. i 2012. (nagrada za najbolju knjigu za * djecu u Bosni i Hercegovini)
  • POLA IGRA, POLA ZBILJA, 1980. i 2005.
  • BUNTOVNO SELO NA DLANU, 1981.
  • DRUGARI (sa I. V. Rorić, T. Bjelkić, M. Odalović i D. Radulović), 1982.
  • GARAVO SUNCE, 1983.
  • ŠUMA, 1985.
  • ŠTA LI MRDA IZA BRDA, 1985. i 1988.
  • PUTOVANKA, 1986, 1987, 1988. i 1988.
  • ČIK DOPUNI, ČIK POGODI (sa I. V. Rorić), 1986.
  • DODIR ZAVIČAJA (sa I. V. Rorić i A. Musić), 1986. 1987.
  • PRIČAONICA (sa I. V. Rorić), 1987.
  • BIJELI SVIJET, ŠARENI SVIJET, 1997.
  • PRVARICA, 1999.
  • ZRNCE SREĆE, 2007.
  • MISLILICE I ŠTOŠTALJKE, 2008.
  • VRELO LJEPOTE – Antologija bosanskohercegovačke poezije za djecu, 2008, 2009, 2010, 2012. i 2013.
  • KAKO SE CRTA SUNCE, 2010. i 2012.
  • PRVA LJUBAV TREĆI PUT, 2011, 2012. i 2013.
  • IZMISLIONICA U SELU PRIČEVAC, 2013.

Prevodi knjiga na druge jezike:

  • BARNDOMENS TROLLDOM, švedski, 1986.
  • BEGEGNUNG MIT DEM HEIMAT, njemački, 1987.
  • TREGIME PER NATEN E MIRE, albanski, 1988.
  • KAKO NASMIJATI MAMO, slovenski, 1990.
  • DVE SRCA, makedonski, 1991.
  • WEIßE WELT, BUNTE WELT, njemački, 1997. i 1999.
  • WHITE WORLD, COLOURED WORLD, engleski, 2000.
  • BELI SVET, PISANI SVET, slovenski, 2009.
  • PARNO THEM, KOTORVALO THEM, romski, 2009.
  • VIT VÄRLD, FÄRGGLAD VÄRLD, švedski, 2009.
  • MONDO BIANCO, MONDO VARIOPINTO, talijanski, 2009.
  • BOTA E BARDHE DHE LARAMANE, albanski, 2009.
  • BELIOT I ŠAREN SVET, makedonski, 2009.
  • DIE ERSTE LIEBE ZUM DRITTEN MAL, njemački, 2009.
  • VEZANA TORBIČKA, bugarski, 2013.
  • KAKO SE CRTA SONCE, makedonski, 2013.

Prijevodi i prepjevi knjiga sa drugih jezika:

  • Aleksandar Popovski: UZLET (sa Lj. Mitić), 1987.
  • Nedžati Zekerija: GDJE JE ZELENO, 1988.
  • Neža Maurer: TRAŽIO SAM KUKAVICU, 1989.
  • Mustafa Spahiu: MOJA LIVADA, 1988.
  • Vidoe Podgorec: DIVLJI RAJ (sa Lj. Mitić), 1997.

Radio-igre:

  • ZELENI ŠEŠIRIĆ, 1974.
  • AMELA, 1980.

Pozorišni komadi:

  • TAJNA SEHARE, 1986, 1993, 1994, 1997.
  • IGRA DO IGRE, 1987.
  • OŽIVJELE STVARI, 1990.
  • HOĆU DA SE IGRAM, (sa V. Kerošević) 1997, 1998, 1999. i 2000.

Udžbenici i priručnici:

  • LIJEPE RIJEČI – Radna svesta za lektiru za 1. i 2. razred osn. škole (sa I. Džibrić), 2003, 2004. i 2005.
  • MALI SVIJET – Čitanka za 3. razred osnovne škole (sa Z. Hasićem), 2003, 2004, 2005. i 2006.
  • POTRAGA ZA BLAGOM – Čitanka za 2. razred devetogidsnje osnovne škole (sa J. Iličić, S. Mitrović i I. Pejić), 2005, 2006. i 2007.
  • ČAROLIJA MALOG SVIJETA – Čitanka za 4. razred devetogodišnje osnovne škole (sa J. Iličić i Z. Hasićem), 2007. i 2008.

Nagrade i priznanja:

  • Plaketa časopisa Radost, Zagreb, 1970.
  • Nagrada Radio Zagreba za radio igru Zeleni šeširić, 1973.
  • Nagrada za poeziju, Mladi maj, Zaječar, 1973.
  • Nagrada za kratku priču Televizija Zagreb, 1974.
  • Nagrada za najbolju pjesmu na festivalu u Zaboku, 1976.
  • Nagrada za poeziju na festivalu u Vrbasu, 1977.
  • Zlatna plaketa Majski cvijet, 1979.
  • Nagrada za Rudarev kućerak, najbolju dječju knjigu u BiH, 1979.
  • Nagrada za kratku priču Vesele sveske, 1980, 1981. i 1982.
  • Spomen plaketa grada Tuzle, 1980.
  • Plaketa Vesele sveske, 1982.
  • Pobjednička pjesma festivala Mali šlager Sarajevo, 1983.
  • Statua Zlatno slavejče, Skoplje,1985.
  • Nagrada za najbolju reportažu na jugoslovenskom festivalu radija, 1986.
  • Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, Bar, 2006.
  • Nagrada za najbolji tekst na dječjem festivalu u Brčkom, 2006.
  • Nagrada Udrženja izdavača i knjižara BiH - Najbolji urednik, 2007.
  • Nagrada za kulturni angažman u dijaspori, Povelja Kulina bana, Manheim, 2007.
  • Nominacija za nagradu Astrid Lindgren, Stockholm, 2008. (najveća nagrada za dječju književnost u svijetu)
  • Nagrada "Nasiha Kapidžić-Hadžić", Banja Luka, 2009. (nagrada za sveukupno stvaralaštvo za djecu)
  • Nagrada "Zlatno Gašino pero", Lazarevac, za stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, 2011.
  • Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za životno djelo u književnosti, (za knjigu "Kako se crta sunce"), Sarajevo, 2011.
  • Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za najbolje dizajniranu knjigu "Kako se crta sunce", Sarajevo, 2011.
  • Nagrada Zlatna tuzlanska plaketa, (najveće društveno priznanje grada Tuzle), Tuzla, 2011.
  • Nagrada "Crikveničko sunce", Crikvenica, 2012.

Član Saveza pisaca Jugoslavije (sada: Društvo književnika Bosne i Hercegovine) od 1974. godine, član Udruženja pisaca Njemačke od 1998. godine i član Društva hrvatskih književnika od 2012. godine. Sa grupom mladih pisaca 1982. godine osniva izdavačku kuću „Drugari“ i vodi je do 1992. godine sa I. V. Rorić. U Njemačku dolazi 1991. godine, a 1993. sa M. Vranić i I. V. Rorić osniva izdavačku kuću „Bambi“, koja kasnije nastavlja rad pod imenom „Bosanska riječ - Das bosnische Wort“. Od 1997. godine samostalno preuzima i vodi izdavačku kuću „Bosanska riječ - Das bosnische Wort“, koja od 1997. godine djeluje i u Tuzli (BiH). Od 1975. godine radio je kao novinar u Radio Tuzli, a od 1976. do 1988. kao novinar u Radio Sarajevu. Zatim je dvije godine bio urednik biblioteke "Krug radosti" u izdavačkoj kući „Univerzal“, a od 1990. godine ima status slobodnog umjetnika. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli. Knjigom "Rudarev kućerak" zastupljen je u kompletima "Dječja književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 20 knjiga" i "Hrvatska književnost za djecui i mladež u 25 knjiga", a knjigama "Vezena torbica", "Bijeli svijet, šareni svijet" i "Vrelo ljepote" u lektiri za 3, 4. i 5. razred osnovne škole u BiH.

Zastupljen je, također, u brojnim izborima i antologijama, a pjesme i priče prevedene su mu još na italijanski, ruski, bugarski, mađarski, turski i poljski jezik. Osnivač je književne manifestacije "Oktobarska poetska drugovanja", koja je u Tuzli održavana od 1972. do 1991. godine, te festivala dječje pjesme "Majski cvijet" (sa Vinkom Krajtmajerom i Branislavom Štumfom), koji je u Tuzli održavan od 1975. do 1990. Osnovao je i NVO Društvo prijatelja knjige "Mali princ" i Međunarodni dječiji festival "Vezeni most", koja se u Tuzli održava od 2004. godine i na kojoj se dodjeljuje nagrada "Mali princ" za najbolju dječju knjigu u regionu i istoimena nagrada za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u Bosni i Hercegovini.

Vanjski linkovi uredi