Šaka
Šake (med. lat. manus, mn. manūs) su dijelovi ruku koji služe za hvatanje člankovitim prstima na kraju ruku primata, kao što su ljudi, čimpanze i ostali veliki majmuni, te lemuri. Nekoliko drugih kičmenjaka, kao što su koale (koji ima dva pokretni palac na svakoj "ruci" i otiske prstiju (veoma slične ljudskim) često se opisuje kao da imaju bilo "ruke" ili "šape" na prednjim udovovima. Međutim, šakom, u užem smislu se može smatrati samo ona koja struktura ima idiferenciranu pokretljivost prstiju sa sposobnošću manipulacije i prihvatanja.[1][2][3][4][5]
| Šaka (Manus) | |
|---|---|
 Dlanska i nadlanična strana desne šake čovjeka | |
 Snimak ljudske šake pod X-zrakama | |
| Detalji | |
| Vena | Dorzalna venska mreža šake |
| Živac | Lakatni, arednji i radijalni živac |
| Identifikatori | |
| MeSH | D006225 |
| TA98 | A01.1.00.025 |
| TA2 | 148 |
| FMA | 9712 |
| Anatomska terminologija | |
(Epitaf: "Iz dlana mi sija sunce. Imam srce za sve pametne i dobre ljude")
Područje prstiju su među najgušćim područjima nervnih završetaka na tijelu i najbogatije receptorima čula dodira, tj. izvorima povratnih informacija, a imaju i najveću sposobnost pozicioniranje tijela. Tako je ukupno čulo dodira intimno povezano sa šakama. Kao i drugi upareni organi (oči, uši, noge, uz kompletnu tjelesnu simetriju, svaka ruka je dominantno pod kontrolom suprotne moždane hemisfere, tako da i "nespretnosti" ili preferirani izbor aktivnosti jednom rukom (desnorukost/ljevorukost) aktivnosti, odražava aktivnije funkcioniranje određenje moždane hemisfere neke osobe.[6][7][8]
Neki evolucijski anatomi, terminom šaka opisuju dodatak prstiju na podlaktici općenito. Na primjer, u kontekstu da li su tri prsta ptica strane uključena u istu homologni gubitak dva prsta kao i kod "ruku" dinosaurusa.
Struktura
urediSisari i druge životinje imaju slične dodatke u formi ruku, kao što su šape i kandže, koje se naučno ne uzimaju kao ruke. Naučni upotreba izraza šaka u ovom smislu za razlikovanje prekida prednje šape od zadnjeg je primjer antropomorfizma. Jedinia prava šaka se prstima ruke javlja se u sisarskom redu primata. Ruke moraju imati pokretni palac, kao što je opisano u ranijem i narednom kas tekstu. Ruka se nalazi na distalnom kraju svake ruke. čovjekoliki i repati majmuni Starog svijeta se ponekad opisuju kao da imaju četiri ruke, jer prsti su dugi i haluks je pokretan izgleda više kao palac, čime se omogućava stopalu da se koristi kao ruke.
Ljudska šaka sadrži 27 kostiju, ne uključujući sezamoidne, čiji broj individualno varira, od kojih je 14 proksimalnih završnih i srednjih (distalnih) falangi. Metakarpalne kosti spajaju prste i zglobom šake. Svaka ljudska ruka ima po pet metakarpalnih kostiju i 8 karpalnih. Između ostalog, pokreti ljudskih šaka imaju važnu funkciju i u "govoru tijela" i znakovnom jeziku.
Građa ljudske šake
uredi
Šaka je kod čovjeka distalni dio gornjih udova, a je proksimalno je zglobljen sa podlakticom preko ručnog zgloba; završava se prstima. Odlikuje se sposobnošću (pri)hvatanja, zahvaljujući pokretljivosti palca, koji se može staviti u funkciju oponenta svakom prstu posebno, kao i svim mogućim kombinacijama preostala četiri prsta. Po tome, je između ostalog, čovjekova ruka jedinstven organ u prirodi. Unikatna pojava šake kao organa za rad omogućena je izuzetno visokom sposobnosti manipuliranja u gotovo svim linearnim i polukružnim pravcima. To se ostvaruje zahvaljujući osobenom sklopu skeleta i mišića i tetiva. U kosturu šake ima 27 kostiju, sa pet metakarpalnih kostiju i članaka, kojih u svakom prstu ima po tri (izuzev palca sa samo dvije).
Kostur gornjeg (proksimalnog) dijela naziva se grana šake (karpus), a sadrži osam kratkih kostiju u dva reda. Posebnu ulogu imaju u pokretima u korijenu šake. U prvom redu karpusa su slijedeće kosti:
- graškasta = os pisiforme;
- trouglasta = os triquetrum;
- polumjesečasta = os lunatum;
- čunasta = os scaphoides/os naviculare manus.
A u dugom (distalnom) su:
- kukasta = os hamatum;
- glavičasta = os capitatum;
- trapezoidna = os trapezoides/os multangulum maius;
- trapezna kost = os trapezium/os multangulum maius;
Četiri prsta imaju po tri koščice:
- prvi,
- drugi i
- treći članak, a peti -
- palac ima samo dva.
Na zadnjoj strani trećeg (vršnog) članka (na palcu drugog), nalaze se nokti sa svojom matricom koja ih doživotno generira. Svi prsti su sa dvije doručne kosti, iznimno pokretnim zglobom. Budući da se može opirati svakom prstu posebno, predstavlja svojevrsna kliješta za hvatanje, u mnoštvu kombinacija sa ostalm prstima.
Tetive mišića šake pripadaju mišićima pregibačima (fleksori) i opružačima (ekstenzori) prstiju, spojenih sa kostima podlaktice. Takva stuktura omogućuje specifične pokrete palca i malog prsta složenim sistemom ovojnica i kotura, koji omogućuju opružanje (refleksiju). U šaci su i mišići koji podržavaju najfleksibilnije, najosobenije, najpreciznije i najfinije pokrete palca i malog prsta. Mišići dlanskog uzvišenja uz metakarpalnu kost palca (tenar) i dlanskog uzvišenja malog prsta (hipotenar), te glistasti i drugi mišić i koji potpomažu funkcije pregibača i međukoštani, podržavajući pobočne pokrete prstiju.
Krvotok šake obuhvata ogranke površinskog i dubinskog dlanska luka, koji nastaju kao poveznice (anastomoze) između lakatne i žbične arterije.
Nervni sistem šake je veoma složen, a u njega su uključeni žbični, lakatni i središnji nerv.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X.
- ^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.
- ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
Vanjski linkovi
uredi- Hand anatomy (eMedicine)
- Watch the National Film Board of Canada documentary Faces of the Hand (Requires Adobe Flash)
- American Society for Surgery of the Hand
- The Common Hand Arhivirano 13. 7. 2016. na Wayback Machine article in the May 2012 National Geographic
