Đorđe Arijanit Komninović golemi

Đorđe Arijanit Komninović golemi (oko 1400 – 1463) bio je srednjovjekovni velikaš i gospodar oblasti između Škundre i Vojuše u današnjoj Albaniji.

U pismu kralju Napulja potpisao se kao "Komninovic" [1], a Marin Barleti piše: "Arianithes Thopia Golemus" [2]. Pridjev golemi je slavenskog porijekla i znači veliki, slavni. Jedan dokument iz 1452. ga naziva "Golemi Arenit Comninovich de Albania". [3]

Godine 1432. podigao je ustanak protiv Osmanlija. Prvi je feudalac u oblasti Albanije, koji je pobijedio sultanovu vojsku i ovaj je 1439. godine bio prinuđen da prizna njegovu nezavisnost. To mu je obezbijedilo poseban ugled u Evropi. U cilju očuvanja nezavisnosti, sklapa savez sa papom, kraljem Napulja (1451.) i Mletačkom republikom (od koje dobija vojvodsku titulu, 1456. godine i priznavanje vlasti od Skadra do Drača). Ipak, bio je prinuđen napustiti Albaniju, šezdesetih godina XV vijeka, sklonivši se na teritoriju Mletačke republike, gdje je i umro.

Arijanitova kćerka Andronika bila je udata za Đurđa Kastriota Skenderbega, a Angelina za Stefana Brankovića (sina srpskog despota Đurađa Brankovića). Arijanitova kćerka Gojislava, bila je prva žena Ivana Crnojevića, a njegov sin Đurađ Crnojević se 1499. godine sklonio iz Zete — kod ujčevine (Konstantina Arijanita) u Milano. [4]

Reference uredi

  1. ^ Schmitt, Oliver (2011). Skandermbeg et les sultans. str. 71. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Barleti, Marin. Historia de uita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis, Secvndvs, XVII. str. 17. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Marinescu, Constantin (1994). La politique orientale d'Alfonse V d'Aragón, roi de Naples (1416-1458). Institut d'Estudis Catalans. str. 176. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Istorijski leksikon Crne Gore. Podgorica: Daily Press. 2006. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)