Marin Barleti

Marin Barleti, poznat i kao Marin Skadranin (latinski: Marinus Barletius; italijanski: Marino Barlezio; oko 1450–1512. ili 1513), bio je humanist, historičar i rimokatolički svećenik, redovnik, slavenskog porijekla. Na kraju spisa o Skenderbegu napisao je: "Pisa o njemu ovo Marin Skadranin, rodom Sloven, na latinskom jeziku veoma učen".

Naslovnica knjige Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis

Njegovo najpoznatije djelo je životopis Skenderbega, Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis (Priča o životu i djelima Skenderbega, kneza Epira), za koje su brojni autori utvrdili da posjeduje brojne greške kojima se favorizuje ličnost Skenderbega kao što je na primjer Barletijeva tvrdnja da je sultan umro zbog bolesti pod zidinama Kroje.

Marin je 1478. učestvovao u odbrani Skadra od hordi sultana Mehmeda II, koji je tada lično predvodio svoju vojsku. Pad Skadra teško je doživio i emigrirao je u Veneciju. Vjerovatno jedno vrijeme živi i u Rimu gdje je objavljeno njegovo djelo o Skenderbegu, oko 1510, na latinskom jeziku. U djelu je izražena patriotska ideja humanističkog osjećanja slobode. Cetinjski ljetopis ovo djelo navodi kao Povijest o Skenderbegu Crnojeviću na svetom kršćenju nazvanom Đurađ, a Skenderbegovog oca Ivana navodi kao Crnojevića Kastriotu iz roda kraljeva makedonskih. Ova historija je kasnije doživjela još tri izdanja 1537. u Strasbourgu, 1578. u Frankurtu i 1743. u Zagrebu.

Ivan Jastrebov pisao je o Skenderbegu, pa je spominjao i Barletija. O njemu je zapisao da u historiji o Skenderbegu sakupio i mnogo basni. Po Gibbonu, Barlecije ga je "učinio prije pozorišnim junakom nego stvarnim". Ta biografija Skenderbega od Barletija objavljena je 1573, a Skenderbeg je umro 1468, što je 105 godina nakon njegove smrti. Barleti je 1478. iz Skadra pobjegao u Veneciju i tamo je napisao tu biografiju. Izdavač je mnogo toga preradio i pripisao. U knjizi su netačne i godine rođenja i smrti Skenderbega. Nije bio talac sultana Murata. Laž je po Jastrebovu i snoviđenje Skenderbegove majke Vojisave, kada je bila trudna. Sanjala je da je rodila zmaja, čija su krila prekrila čitav Epir, a glava upirala u zidine Carigrada. Ta pjesma se pjevala kako u Dalmaciji tako i u Prizrenu i drugdje u Staroj Srbiji. Djela Skenderbega po Barletiju su ravna natprirodnim bićima ili podvizima Aleksandra Velikog (po kojem nosi ime Skenderbeg – Aleksandar beg) i Cezara.