Čečenija
Čečenija (čečenski: Нохчийчоь, Noxçiyçö), službeno Čečenska Republika je republika u sklopu Ruske Federacije. Nalazi se na sjeveru Kavkaza, na najjužnijem dijelu Istočne Evrope, u blizini geografske granice između Evrope i Azije i oko 100 km od Kaspijskog jezera. Glavni i najveći grad Republike je Grozni. Prostire se na površini 17.300 km2 a prema popisu iz 2010. u Čečeniji je živjelo ima 1.268.989 stanovnika.
| Čečenska Republika Чеченская Республика Нохчийн Республика |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
.svg) Položaj Čečenije
|
||||||
| Država |  Rusija |
|||||
| Glavni grad | Grozni |
|||||
| Službeni jezik | ruski, čečenski | |||||
| Upravni oblik | Republika | |||||
• Predsjednik |
Ramzan Kadyrov (Rus. Рамза́н Ахма́дович Кады́ров) | |||||
| Zakonodavstvo | ||||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
17300 km2 | |||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
1269095 | |||||
| Veb-sajt | chechnya.gov.ru | |||||
Graniči se sa Stavropoljskim krajem na sjeverozapadu, Dagestanom na sjeveroistoku i istoku, Gruzijom na jugu i Ingušetijom i Sjevernom Osetijom na zapadu.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza-a 1991, Čečensko-Ingušetska ASSR biva podjeljena na Republiku Ingušetiju i Čečensku Republiku Ičkeriju koja proglašava nezavisnost. Nakon toga je uslijedio Prvi čečenski rat sa Rusijom kad je Čečenija posjedovala de facto nezavisnost. Nakon toga je uslijedio Drugi čečenski rat, nakon čega je Rusija preuzela kontrolu nad teritorijom. Od tada postoje tendencije za borbom za nezavisnost, dešavaju se i sporadične borbe u planinama i na jugu republike.
Godine 2006. bivši predsjednik Čečenije Alu Alkhanov je predložio mjenjanje naziva republike u Nokčiin (Noxçiyn), što je transkripcija naziva na čečenskom jeziku.
Geografija
uredi
Sa položajem u istočnom dijelu Sjevernog Kavkaza, Čečenija je okružena uglavnom ruskim federalnim subjektima. Na zapadu graniči sa Sjevernom Osetijom-Alanijom i Ingušetijom, na sjeveru sa Stavropoljskim krajem, na istoku sa Dagestanom i na jugu sa Gruzijom što čini i jedinu vanjsku granicu Čečenije.
- Površina: 17.300 km2
- Granice:
- unutrašnje:
- Dagestan (SI)
- Ingušetija (Z)
- Sjeverna Osetija-Alanija (Z)
- Stavropoljski kraj (SZ)
- vanjske:
- Gruzija (Kahetija i Мcheta-Mtijanetija) (J)
- unutrašnje:
Rijeke:
Veći gradovi
urediGradovi sa preko 20.000 stanovnika su:
- Grozni (glavni grad)
- Shali
- Urus-Martan
- Gudermes
- Argun
Administrativna podjela
urediČečenija kao ruski federalni subjekt je administrativno podijeljena na administrativne jedinice nižeg nivoa. Republika se dijeli na: distrikte kojih je ukupno 15, gradove kojih je 5 pri čemu je glavni grad Grozni podijeljen na gradske distrikte (ukupno 4 distrikta) kao i na urbana i ruralna naselja kojih je 3 odnosno 213 respektivno. Osim togu, u Čečeniji postoji još i 324 ruralna naseljena lokaliteta kao i 27 nenaseljenih lokaliteta.
Stanovništvo
urediDemografija
urediPrema preliminarnim rezultatima popisa iz 2010. godine, broj stanovnika republike je bio 1.269.095 [1], što je primjetno više od 1.103.686 stanovnika, broja zabilježenog popisom 2002. godine. Dalje, prema popisu iz 2002. etnički Čečeni su brojali 1.031.647 (93,5% ukupne populacije). Druge etničke grupe su uključivale Ruse (40.645 ili 3,7%), Kumykse (8,883 ili 0,8%), Inguše (2.914 or 0,3%) kao i nekoliko manjih grupa, svaka sa učešćem u ukupnoj populaciji manjim od 0,5%. Stopa nataliteta je bila 25,41 u 2004. (25,7 u Achkhoi Martanu, 19,8 u Groznom, 17,5 u Kurchaloi, 28,3 u Urus Martanu i 11,1 u Vedenou). Prema izvještaju Čečenskog državnog komiteta za statistiku populacija ove zemlje je narasla na 1,205 miliona u januaru 2006.[2]
Jezik
urediPrema Ustavu Rusije svi federalni subjekti nivoa republike imaju pravo na dodatni službeni jezik pored ruskog jezika koji je službeni u čitavoj državi. Tako je u Čečeniji pored ruskog i čečenski jezik službeni jezik.[3] Čečenski jezik je dio sjeveroistočnokavkaske grupe jezika kojim govori oko 1,4 miliona govornika, uglavnom stanovnika Čečenije.[4] Postoji veliki broj dijalekata čečenskog jezika: Akiš, Čantiš, Čebarloiš, Malkiš i drugi a koji se klasificiraju na osnovu geografskog položaja unutar Čečenije.
Sa inguškim jezikom, sa kojim postoji veliki stepen međusobne razumljivosti i zajedničkog rječnika, formira vajnahski podogranak jezika.
Religija
uredi
Islam je dominantna religija u Čečeniji a u samom gradu Groznom 95% stanovnika se izjasnilo kao pripadnici islama. Čečeni su sunitski muslimani a islam su prihvatili u periodu od 16. do 19. vijeka. Uglavnom slijede šafijski i hanefijski mezheb ali s obzirom da šafijski mezheb ima dužu tradiciju najveći broj čečena slijedi ovaj mezheb.
Nekada jaka ruska manjina u Čečeniji, uglavnom Terečki Kozaci, danas čine manji dio stanovništva sa oko 25.000 pripadnika u 2012. godini i pretežno su pripadnici Ruske pravoslavne crkve.
19. januara 2015. godine, 12 dana nakon napada na redakciju lista Charlie Hebdo zbog objavljivanja uvredljivih karikatura poslanika Muhammeda u Groznom je održan marš protiv objavljivanja karikatura poslanika Muhammeda. Ministarstvo unutrašnjih poslova Čečenije izvijestilo je da je u protestu učestvovalo više od milion ljudi, a prema izvorima kavkaskog online magazina Кавказский узел na protestu je učestvovalo između 350.000 i 500.000 ljudi.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Федеральная служба государственной статистики (Federal State Statistics Service) (2011). "Предварительные итоги Всероссийской переписи населения 2010 года (Preliminary results of the 2010 All-Russian Population Census)" (in Russian). Всероссийская перепись населения 2010 года (All-Russia Population Census of 2010). Federal State Statistics Service. Retrieved 2011-04-25.
- ^ Chechnya – The week in brief: 4–11 Feb, 2008
- ^ Ustav Rusije, član 10.1
- ^ "Čečenski jezik na Ethnologue". Pristupljeno 24. 8. 2018.
Vanjski linkovi
uredi
- Zvanična stranica vlade Čečenske republike Arhivirano 7. 8. 2003. na Wayback Machine
Nedovršeni članak Čečenija koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.