Čajangrad

Čajangrad je porušena srednjovjekovna tvrđava, nalazi se između naselja Malo Čajno i Veliko Čajno u općini Visoko. Izraz Čajno je starijeg datuma, a Pavao Anđelić ga nalazi u staroslavenskom glagolu čajati (čuvati) i to povezuje sa čuvanjem i zaštitom - prvobitnom funkcijom ove tvrđave.^[1]

Snimak nakon što je u novembru 2019 završeno prvo sistematsko iskopavanje

Položaj i uloga

Čajangrad je smješten iznad rijeke Gračanice. U imenu i položaju grada raspoznaje se njegova osnovna funkcija da zaštiti put između Visokog, Sutjeske i Bobovca. Bio je pravougaonog oblika. Imao je zaštitni bedem, okruglu kulu i zidine. Prilaz je bio moguć samo sa zapadne strane. Dodatno je osiguran kanalom širine oko 5 metara i dubine oko 3 metra. Debljina zida je oko 1 metar a njegova struktura je karakteristična za bosansku fortifikacionu arhitekturu kasnog srednjeg vijeka.

Prema navodima Bešlagića udaljenost između nekropole i Čajangrada je otprilike 1 km. Marko Vego je ovaj lokalitet datirao u srednji vijek, dok Pavao Anđelić ipak daje donekle precizniju dataciju – kasni srednji vijek.

Grad nema svoje podgrađe ali sliv Gračanice ukazuje da je mogao biti središte manje teritorijalne i političke cjeline pod nazivom Gračanica. Prema tradiciji u podnožju grada na lokalitetu Crkvenište nalazila se crkva. U blizini grada su toponimi Kraljev do, te Kraljevo guvno, koji asocira na prikupljanje prihoda za vladara.^[2] Na lokalitetu nisu vršena značajnija arheološka istraživanja. U podnožju utvrde u pravoslavnom groblju pronađena je ploča kaznaca Nespine, koja se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Istraživanje

Čajangradska utvrda u naučnoj literaturi prvi put se spominje u djelu Stari bosanski gradovi autora Hamdije Kreševljakovića, gdje navodi:

"To je bio grad kome je osnovica pravokutnik, a u jednom uglu vidi se još nešto zida okrugle kule, koja je stajala do ulaza u grad i s te (zapadne) strane se moglo pristupiti gradu, dok je s ostalih strana pristup upravo nemoguć. I s Čajangrada otvara se vidik na sve strane, s njega se vidi Bobovac na sjeveru i Visoki na jugu. Nije stoga isključeno, da je Čajangrad vršio i optičku vezu između Bobovca i Visokog."

Arheološka istraživanja ovog lokaliteta započeta su vršena 15 septembra 2016. Tokom arheoloških istraživanja otvorene su 4 probne sonde na različitim lokacijama. Skinut je površinski sloj sa već vidljivih zidova kule i vanjskog bedema uz samu kulu. Tom prilikom pronađeno je velika količina nagorenih životinjskih kostiju i fragmenti keramike.^[3] U 2018. napravljen je i turistički put do grada, koji je prije bio teško dostupan.^[4] Istraživanja su nastavljena i 2019. a konačni plan je da se tvrđava očisti i u potpunosti otkrije.^[5]^[6] Kampanja provedena od 3. oktobra do 2. novembra 2019 je predstavljala prvo sistematsko istraživanje i otkopavanja grada.^[7]

Također pogledajte

Reference

^ Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185.
^ Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185-186; Isti, Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17.
^ "Bosanski kraljevski grad – Čajangrad (Visoko)". Miruh Bosne. 13. 10. 2016. Pristupljeno 15. 5. 2019.
^ "SVEČANO OTVORENA UREĐENA TURISTIČKA STAZA PREMA ČAJANGRADU". visoko.gov.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 10. 2019.^{[mrtav link]}
^ Redakcija (10. 10. 2019). "ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA ČAJANGRADSKOJ TVRĐAVI U GRAČANICI". RTV VISOKO. Pristupljeno 11. 10. 2019.
^ H, S. "S kraljevskog Čajangrada vide se Bobovac i Visoko: Kraj njega prolazio Put srebra". Radio Sarajevo. Pristupljeno 11. 10. 2019.
^ "Prezentacija rezultata arheološkog istraživanja lokaliteta Čajangrad – Zavičajni muzej Visoko". Arhivirano s originala, 13. 12. 2019. Pristupljeno 13. 12. 2019.

Literatura

Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185.
Pavao Anđelić, Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17.
Čajangrad, [1]^{[mrtav link]}
Reafirmacija srednjovjekovnog lokaliteta Čajangrad, [2]

Vanjski linkovi

44°2′22.78″N 18°12′22.35″E / 44.0396611°N 18.2062083°E / 44.0396611; 18.2062083

[1] Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185.

[2] Pavao Anđelić, Srednji vijek, u: Visoko i okolina kroz historiju, Visoko 1984, 185-186; Isti, Čajan-Grad (Visoko), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 16-17.

[3] "Bosanski kraljevski grad – Čajangrad (Visoko)". Miruh Bosne. 13. 10. 2016. Pristupljeno 15. 5. 2019.

[4] "SVEČANO OTVORENA UREĐENA TURISTIČKA STAZA PREMA ČAJANGRADU". visoko.gov.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 10. 2019.^{[mrtav link]}

[5] Redakcija (10. 10. 2019). "ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA ČAJANGRADSKOJ TVRĐAVI U GRAČANICI". RTV VISOKO. Pristupljeno 11. 10. 2019.

[6] H, S. "S kraljevskog Čajangrada vide se Bobovac i Visoko: Kraj njega prolazio Put srebra". Radio Sarajevo. Pristupljeno 11. 10. 2019.

[7] "Prezentacija rezultata arheološkog istraživanja lokaliteta Čajangrad – Zavičajni muzej Visoko". Arhivirano s originala, 13. 12. 2019. Pristupljeno 13. 12. 2019.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]