Zgrada "Napretka"
Zgrada Napretka, (Zgrada Hrvatskog kulturnog društva "Napredak"; Napretkov Zakladni dom) nalazi se u Sarajevu, u Ulici Maršala Tita 56. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 5. marta 2015. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cheery, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo.
Historija
urediProjekat za zgradu Hrvatskog društva Napredak na preporuku Josipa Vancaša uradio je zagrebački arhitekta Dionis Sunko 1911. godine. Sagrađena je 1912-13. godine.[2] u duhu secesije.[3]
Opis
urediSastoji se iz tri zgrade. Prednji dio, do ulice, je trospratnica (monumentalno izgrađena i uklopljena između palača Finci i Salom), u prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz za dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana za pozorišne i kino-predstave. Treći dio zgrade je stambena četverospratnica. U zgradi se danas nalazi pozorište Kamerni teatar 55, kao i slastičarna.
Skulpture na pročelju, Prosvjeta i Snaga, izveo je Robert Frangeš Mihanović, na krovu se nalazi skulptura Croatia.
Napretkova palata ukazuje na novi smjer secesije u kojem se plastičnost dovodi u funkciju ekspresije, dok su dekorativni elementi oblikovani i ugrađeni kao antičke spolije.[4]. Fasada se odlikuje visokim prizemljem, obloženim oplatom od vještačkog kamena (visine oko 7,35 metara od trotoara do ivice parapeta prozora prvoga sprata), velikim ustakljenim izlozima.[5]
Literatura
uredi- Alija Bejtić - Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
- Ibrahim Krzović - Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, Kulturno naslijeđe, Sarajevo 2004
- Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
- Marina Bagarić, Arhitekt Dionis Sunko i sarajevska Napretkova "palača", Zagreb: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 26/2002, str.160–163
Reference
uredi- ^ "Napretkova palata u Sarajevu" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
- ^ "Iz kulturne historije Sarajeva". portal.skola.ba. Pristupljeno 20. 3. 2016.[mrtav link]
- ^ "Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu". Sarajevo: Svjetlost, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Dizdar, Gorčin: Secesija i 'bosanski slog' – bosanski stil u arhitekturi". Fondacija Mak Dizdar, objavljeno 07/12/2008. Arhivirano s originala, 3. 1. 2017. Pristupljeno 9. 2. 2017.
Vanjski linkovi
uredi- Službeni sajt Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine