Zadnji mozak
Zadnji mozak ili rombencefalon (lat. rhombencephalon) jest razvojna mjehurasta struktura centralnog živčanog sistema kičmenjaka. Od njega nastaju produžena moždina (Medulla oblongata), most i mali mozak (cerebellum). Svi skupa podržavaju životno važne procese.[1]
| Zadnji mozak (Rhombencephalon) | |
|---|---|
 Prikaz glavnih podgrupa embrionskog mozga kičmenjaka Ove regije se kasnije diferenciraju u strukture prednjeg, srednjeg i zadnjeg mozga | |
 Prikaz krova četvrte komore | |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.767 |
| MeSH | A08.186.211.132.810 |
| NeuroLex ID | Rhombencephalon |
| Dorlands /Elsevier | r_12/12709581 |
| TA | A14.1.03.002 |
| FMA | 67687 |
| Anatomska terminologija | |
Zadnji mozak se može podijeliti u varijabilni broj poprečnih otoka pod nazivom rombomere. U ljudskom embrionu, može se slabo razlikovati osam rombomera, od zadnje (kaudalne) do vršne (rostralne): rh8-RH1. Prema vrhu, sa prednjim mozdom ga razgraničava srednji mozak.[2]
Rijetka bolest rombencefalona "rombenkefalosinapsoza" se odlikuje nedostatkom crvuljka (vermis) što rezultira spojenim malim mozgom. Kod pacijenata se obično javlja sa cerebelarnom ataksijom.
Zadnji (kaudalni) rombenkefalon se generalno smatra pokretačkim mjestom za zatvaranje nervne cijevi.Greška kod citiranja: Nedostaje oznaka za zatvaranje </ref> nakon <ref>[3][4][5]
Najdonji dio (myelencephalon)Uredi
Mijelencefalon je najdonji dio rombnog mozga, kojeg oblikuje produžena moždina. Čine ga rombomere rh8-rh4. U mozgu odraslih, od telenkefalona nastaje produžena moždina. Mijelencefalon sadrži:
- Dio četvrte komore,
- Nerv glosofaringeus (CN IX),
- Vagus (CN X),
- Pribor živca (CN XI),
- Nev hipoglosus (CN XII),
- i dio vestibulokohlearnog živca (CN VIII).[6][7][8]
Krajnji mozak (metencephalon)Uredi
Krajnji mozak nije imenovan po svojoj anatomskoj poziciji, nego po slijedu tokom embriogeneze. To je srednji dio romboidnog mozga. Čine ga pons i mali mozak, odnosno rombomere Rh3-Rh1. Metencefalon je sasatavljen od moždanog mosta i malog mozga. Krajnji mozak sadrži:
- Dio četvrte moždane komore,
- Nerv trigeminus (CN V),
- Nerv abducens (CN VI),
- Nerv facialis (CN VII),
- i dio vestibulokohlearnog nerva (CN VIII).
EvolucijaUredi
Zadnji mozak je homologni dio mozga insekata, poznatog kao podjednjačka ganglija, u smislu gena koji ispoljavaju svoju funkciju između mozga i neravne vrpce.[9] Na osnovu toga, predloženo je da je zadnji mozak prvi evoluirao u grupi Urbilateria – poslednjem zajedničkom pretku hordata (Chordata) i člankonožaca (Arthropoda), prije između oko 570 i od 555 miliona godina.[9][10]
Dodane slikeUredi
Ljudski embrion, između 18. I 21. dana od začeća
Zadnji mozak ljudskog embriona
Također pogledajteUredi
ReferenceUredi
- ^ "Brain atlas - Hindbrain". Lundbeck Institute - Brain explorer.
- ^ Haycock D. E. (2011): Being and perceiving. Manupod Press. ISBN 978-0-9569621-0-2.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
- ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Archived 2012-03-21 na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
- ^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
- ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
- ^ a b Ghysen A (2003). "The origin and evolution of the nervous system". Int. J. Dev. Biol. 47 (7–8): 555–62. PMID 14756331.
- ^ #refHaycockDE|Haycock, DE Being and Perceiving
Vanjski linkoviUredi
| Commons ima datoteke na temu: Zadnji mozak |
- NIF Search - Hindbrain via the Neuroscience Information Framework
- SpringerLink - Journal Article Archived 2019-09-15 na Wayback Machine