Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci

Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci nalazi se na području općine Kakanj, Bosna i Hercegovina. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Nacionalni spomenik čini kompleks kraljevskog dvora i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Godine 1977. izvršena je konzervacija zidova ostataka palače i crkve

Lokacija

Naselje Kraljeva Sutjeska leži na obalama rijeke Trstionice, 12 km. od Kaknja. Objekti Vladarskog dvora sagrađeni su na obe obale potoka Urve, uz Franjevački samostan. Za 500 godina potok odnio je najveći dio ruševina.

Historija

Kraljevski dvor u Sutjesci je sagrađen u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, krajem prve polovine 14. stoljeća. Uz dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut je i Franjevački samostan sa Crkvom sv. Ivana. U pisanim izvorima prvi put se spominje 28. decembra 1341. godine, kada se mletački rezbar Nikola obavezao ugovorom dubrovačkom knezu da će četiri godine raditi na dvoru bana Stjepana. Vjerovatno je radio na oba dvora, u Sutjesci i Bobovcu. Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su vladari obavljali svoje službene dužnosti. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i “naše stono misto”.

Od vremena kralja Tvrtka I pa do kralja Tomaša bio je najvažnije stolno mjesto bosanskih vladara, u kojemu je izdato najviše isprava kraljevske kancelarije. U osmanskom popisu iz 1469. godine navedeni su pazar i manastir Sutiska u nahiji Bobovac. Posljednji dokument iz Sutjeske je iz 1480.godine.

Opis

Dvorski objekti u Kraljevoj Sutjesci, predstavljaju primjer vladarskog dvora izgrađenog na slobodnom prostoru, bez posebnih fortifikacija.

Na istočnoj (lijevoj) obali je lokalitet Grgurevo, na kojoj je sagrađen najmonumentalniji objekat banskog i kraljevskog sutjeskog dvora, Istočna palača. U njegovom podnožju je izgrađen jak podzid i oveća terasa na kojoj je sagrađena crkva, tj. dvorska kapela posvećena sv. Grguru čudotvorcu, vezanom za bosansku crkvu.

Na zapadnoj (desnoj) obali, na lokalitetu Dvori, izgrađena su tri objekta, tzv. Donja palača, Gornja palača, aneks gornje palače i pomoćne zgrade, tj. gospodarski objekti i zanatske radionice. Ovaj dio dvorskog kompleksa proširio se i na zapadnu obalu Urve.

Sadašnje stanje dobra

Lokalitet Grgurevo (istočna obala Urve) je kao dio zemljišta Franjevačkog samostana uređeno u vidu arheološkog parka i održavano.

Lokalitet Dvori na zapadnoj obali Urve je narušen gradnjom kuća i nekih manjih objekata. Na lokaciju gornje palače se ne može ući jer je zagrađena šibljem. Na njoj je zasađen voćnjak.