Villach (grad)
Villach (slovenski: Beljak, italijanski: Villaco) jeste austrijski grad u pokrajini Koruška i nalazi se na jugu zemlje. U čitavoj Austriji Villach je sedmi najveći grad i u Koruškoj drugi najveći. Grad ima 62.243 stanovnika (stanje: 1. januar 2019.)[2]
Villach (grad) | |
|---|---|
Statutarni grad | |
 Panorama grada | |
 Grb | |
  Villach (grad) | |
| Koordinate: 46°36′53″N 14°50′46″E / 46.61472°N 14.84611°E | |
| Država |  Austrija |
| Pokrajina |  Koruška |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Günther Albel (SPÖ) |
| Površina | |
| • Ukupno | 134,9 km2 |
| Nadmorska visina | 501 m |
| Stanovništvo (1. januar 2019.)[1] | |
| • Ukupno | 62.243 |
| • Gustoća | 461,06 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 9500, 9504, 9523, 9524, 9580, 9585, 9586, 9587 |
| Pozivni broj | +43 04242 |
| Registarske oznake | VI |
| Veb-sajt | www |
Geografija
urediVillach se nalazi na zapadnom kraju Klagenfurtske doline, na slivu rijeke Drave s Gailom. Općina Villach graniči odnosno obuhvaća jezera Ossiach, Faak, Silber, Vassach, Grün, Magdalen i Leornhad.
Okrug Villach se sastoji od više općina. Sami grad obuhvaća ova mjesta (u zagradi su imena na slovenskom jeziku):
|
A–L :
|
M–R:
|
S–Z:
|
Historija
urediNajstariji nalazi su iz mlađeg kamenog doba. Također se u Villachu mogu naći nalazi iz rimskog doba. U 600. godini Slaveni su naselili ovo područje i osnovali kneževinu Karantiju. Oko 740. godine Borut, tadašnji vojvoda Karantije, zatražuje pomoć od bavarskog vojvode Odilo u borbi protiv Avara. Odilo pristaje na pomoć ali uz uslov da Borut prizna vrhovništvo Bavarske. Karolinski kralj Karlmann poklanja 878. bavarskom samostanu Öttingen današnji Treffen am Ossiacher See. U to vrijeme se i prvi put spominje u jednoj povelji Villach pod imenom ad pontem Uillach. Porijeklo imena Villach povezuje se sa latinskom riječi villa. Od 1007. do 1759. godine Villach je bio pod vlastništvom Bamberga u Svetom rimskom carstvu. 1060. Villach je dobio status Markta. U slijedećem vremenu Villach raste u grad. Kao grad, Villach je spomenut 1240. godine.[3] 1759. Marija Terezija kupuje sva Bamberska posjedovanje i pripaje ih Austriji. U godini 1880, gradska općina Villach imala je 6.104 stanovnika, od kojih su 5475 osoba govorili njemački kao maternji a 30 slovenski kao maternji jezik.[4] Tokom drugog svjetskog rata, Saveznici su bombardovali ovaj grad i uništili oko 85% zgrada. Villach je tako bio poslije Wiener Neustadta drugi najnarušeniji grad Austrije.[5]
Stanovništvo
uredi2009. godine u Villachu je živjelo 58.949 osoba, od toga su 6961 (11,8%) bili stranci. Najveći udio stranaca čine osobe iz bivše Jugoslavije (3.940 osoba ili 6,7% populacije grada). Poslije njih slijede Nijemci (1642 osoba ili 2,8% populacije).[6]
Reference
uredi- ^ Statistik Austria - Broj stanovnika početkom godine u periodu 2002-19 po općinama (stanje 1. januara 2019. (CSV)
- ^ Statistik Austria - Broj stanovnika početkom godine u periodu 2002-19 po općinama (stanje 1. januara 2019. (CSV)
- ^ Wilhelm Neumann: Die Reformation in Villach. In: 900 Jahre Villach. Neue Beiträge zur Stadtgeschichte. Geleitet von Wilhelm Neumann. Herausgegeben von der Stadt Villach, Villach 1960, OCLC 31415894, S. 411–446; Nachdruck des Aufsatzes: [Stadt Villach], [Villach] [1968?], OCLC 40333531.
- ^ K.K. Statistische Central-Commission: Special-Orts-Repertorien der im Oesterreichischen Reichsrathe vertretenen Königreiche und Länder. Band V: Kärnten. Hölder, Wien 1883, OCLC 255403995, S. 73 (anderer Titel: Obširen imenik krajev na Koroško).
- ^ [1]
- ^ Statistik Austria und Österreichischer Städtebund (Hrsg.): Österreichs Städte in Zahlen 2009. Statistik Austria, Wien 2009, ISBN 978-3-902703-25-5, S. 123 f.