Veliki vojvoda bosanski
Veliki vojvoda bosanski bila je dvorska titula u Bosanskom Kraljevstvu, koju je kralj dodijeljivao najvišim vojnim zapovjednicima, obično najuticajnim i najsposobnijim među bosanskim plemstvom.[1][2][3][4]
Historija
urediU odnosu na ostatak zapadne i srednje Evrope i drugih slavenskih zemalja gdje su titule Velikog vojvode i Velikog kneza bilo značajno povezane, gdje su obje te titule bile većeg ranga od vojvode, a niže od kralja, u srednjovjekovnoj Bosni titula Velikog vojvode više je odgovarala bizantijskoj vojnoj tituli megas doux, što najpribližnije označavalo vrhovnog vojnog komandanta.[5]
Kao i u ostatku južnoslavenskih država i u Bosni je postojala titula knez ili veliki knez što je u slučaju Bosne više u odgovaralo velikom feudalnom posjedniku, s odgovarajućim uticajem na stanku (Veliki bosanski rusag ili sva Bosna) gdje se okupljalo bosansko plemstvo, bez obzira na rang i status.
Titula "Velikog vojvode" je bila specifično bosanska titula, mada su i vojvode u ostalim zemljama u blizini igrale važnu ulogu u komandovanju vojskom.[6] Titulu "Velikog vojvode bosanskog" je dodijeljivao kralj/kraljica svojim najvišim vojnim zapovjednicima.[7]
Nosioci titule
uredi- Hrana Vuković (?–1380)
- Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1380–1388)
- Vlatko Vuković (1388–1392)
- Sandalj Hranić (1392–1435)
- Tvrtko Borovinić (1428–1433) ?
- Stjepan Vukčić Kosača (1435–1448)
- Radislav Pavlović (1441–?)
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- "Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača", Esad Kurtović, Institut za historiju Sarajevo, 2009
- "Viteške svečanosti u Budimu 1412. godine i učešće bosanskih predstavnika, Emir O. Filipović, Spomenica akademika Marka Šunjića (1927-1998), Filozofski fakultet u Sarajevu, 2010
Reference
uredi- ^ Miller, William (2014). Essays on the Latin Orient (jezik: engleski). Cambridge University Press. str. 481. ISBN 9781107455535. Pristupljeno 16. 2. 2019.
- ^ Preveden, Francis Ralph (1962). A history of the Croatian people from their arrival on the shores of the Adriatic to the present day: with some account of the Gothic, Roman, Greek, Illyrian, and prehistoric periods of the ancient Illyricum and Pannonia (jezik: engleski). Philosophical Library. str. 98, 99, 100. Pristupljeno 16. 2. 2019.
- ^ Zlatar, Zdenko (2007). The Poetics of Slavdom: The Mythopoeic Foundations of Yugoslavia (jezik: engleski). Peter Lang. str. 544. ISBN 9780820481357. Pristupljeno 16. 2. 2019.
- ^ Cvetković, Branislav (19. 12. 2014). "The Header to the Ten Commandments in the Hval Codex: a Contribution to the Semantics of Medieval Illumination". Ars Adriatica (jezik: hrvatski i engleski). hrcak.srce.hr. str. 155–172. Pristupljeno 16. 2. 2019.
- ^ Filipović, Emir O. (2010). "Viteske svecanosti u Budimu 1412. godine i ucesce bosanskih predstavnika (Festivities held in Buda in 1412 and the participation of Bosnian magnates)" (.pdf/.html). Spomenica Akademika Marka Šunjića (1927-1998), Filozofski Fakultet U Sarajevu (jezik: Bosnian i English). Filozofski fakultet u Sarajevu. Pristupljeno 10. 1. 2016.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Kurtović, Esad (2009). Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača (PDF) (jezik: Bosnian) (Historijske monografije; knj. 4 izd.). Institut za istoriju Sarajevo. ISBN 978-9958-649-01-1. Arhivirano s originala (.pdf), 5. 3. 2016. Pristupljeno 10. 1. 2016.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Malcolm, Noel (2002). Bosnia: A Short History. Pan Books, Pan Macmillan of Macmillan Publishers Ltd. ISBN 978-0814755617.