Valonija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, holandski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3.360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km2, zauzima 55.18% države.
Valonija Wallonie | |||
---|---|---|---|
| |||
![]() | |||
Država | ![]() | ||
Službeni jezik | francuski, njemački | ||
Glavni grad | Namur | ||
Ministar-predsjednik | Rudy Demotte | ||
Površina | 16.844 km2 | ||
Stanovništvo | 3.413.978 | ||
Gustoća | 203 stanovnika na km2 | ||
Veb-sajt | www.wallonie.be |
Administrativna podjelaUredi
Valonija se sastoji od 5 pokrajina, 20 arondismana i 262 općina. Pokrajine koje čine Valoniju su:
- Šablon:Podaci o zastavi BE-WBR
- Šablon:Podaci o zastavi BE-WHT
- Šablon:Podaci o zastavi BE-WLG
- Šablon:Podaci o zastavi BE-WLX
- Šablon:Podaci o zastavi BE-WNA
GradoviUredi
Najveći gradovi Valonije su:[1]
Demografija i jezikUredi
U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale Njemačkoj do poslijeratnog razgraničenja 1918. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili holandski mogu koristiti njime u administraciji. Valonci su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja holandski, drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19% stanovnika, dok 59% Flamanaca govori francuski. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.
Njemačka nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.
EkonomijaUredi
Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila industrijska revolucija, a Valonija je tokom 19. vijeka doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na uglju i željezu. Tokom dvadesetog vijeka ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u čeličnoj industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem privrede i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 posto.
Također pogledajteUredi
ReferenceUredi
Vanjski linkoviUredi
- Službena stranica Valonije
- Stranica privrede Valonije
- Službena stranica valonske vlade
- Privredno i socijalno vijeće Valonije
- Zajednica gradova i općina Valonije
- Enciklopedija o valonskom pokretu
- Osnivanje Valonije, historija i sl.
Commons ima datoteke na temu: Valonija |