Univerzalna decimalna klasifikacija

Jedan od velikih i značajnih bibliotečko-bibliografskih klasifikacijskih sistema je UDK - Univerzalna decimalna klasifikacija. To je univerzalna shema koja nastoji obuhvatiti sva područja znanja. U našoj literaturi, o toj, u nas najrasprostranjenijoj klasifikaciji, nalazimo je najsažetije definiranu kao sveobuhvatan informacijski jezik za indeksiranje i pretraživanje, u obliku klasifikacijskog sistema sa decimalnim oznakama.

Historija i razvoj UDK

Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) je nastala na samom kraju 19. vijeka, kada je 1895. u Bruxellesu odlučeno da se za potrebe izrade svjetskog bibliografskog pregleda literature iz svih oblasti znanja prihvati decimalni sistem Melvil Deweya. Tvorcima ovoga sistema smatraju se dvojica belgijskih pravnika: Paul Otlet (1868-1944) i Henri La Fontaine (1853-1943).

Na prvoj međunarodnoj bibliografskoj konferenciji održanoj od 2. do 4. septembra 1895.u Bruxellesu osnovan je Međunarodni institut za bibliografiju, koji 1931. godine mijenja ime u Međunarodni institut za dokumentaciju - FID.

Prvo izdanje UDK tablica, s 10.000 podjela i 22.000 pojmova izašlo je 1905. godine. Pri FID-u su formirani revizorni odbori koji prate praktičnu primjenu i eventualne potrebe za revidiranjem. Povremeno se preispituju naučna verificiranost i aktuelnost podjela u UDK tablicama pa, ako je to potrebno, izdaju se nove sheme, ukidaju pojedini brojevi i usvajaju nove oznake. Izmjene i dopune u UDK tablicama neophodne su kako bi cijeli sistem mogao u svakom trenutku da obuhvati sve novine iz domena nauke, tehnike, umjetnosti i svega ostalog što zovemo ljudskim znanjem. Izmjene nastale u UDK tablicama objavljuju se u posebnim sveskama, "Izmjene i dopune UDK " ("Extetions and Correction to the UDC").

Godine 1992. započinje se sa stvaranjem strojnog čitanja podataka, u međuvremenu nazvanog Master Reference File (MRF). BSI (British Standard Institute) odabrao je osnove za ovu bazu podataka. Tekst je već bio dostupan u digitalnoj formi i, uzimajući u obzir neophodnu modernizaciju, njegova veličina sadržavala je odgovarajućih 60.000 brojeva i simbola preporučenih od strane UDK konzorcija.

Tokom svog, gotovo jednog stoljeća dugog postojanja UDK se neprekidno granao i usavršavao, pa je danas jedan od najrasprostranjenijih klasifikacijskih sistema. Njegova široka primjena je prije svega rezultat njegove univerzalnosti i upotrebe decimalnog sistema arapskih brojeva.

Struktura UDK

UDK se sastoji od glavnih i pomoćnih tablica, znakova za povezivanje oznaka, abecednog predmetnog kazala, i pravila za upotrebu klasifikacijskih tablica.

Glavne tablice

Pojmovno sadrže nauke, djelatnosti i umjetnosti. Tablice su označene brojevima od 0 do 9 (gdje se broj smatra decimalnim, a ne cijelim). Principom hijerarhije svaka se od 10 glavnih skupina dijeli na 10 podgrupa, koje se opet dijele na 10 manjih grupa itd., sve dok se ne dođe do najužih pojmova. Radi preglednosti, stavlja se tačka iza svakog trećeg broja, a svaki decimalni broj se izgovara posebno.

Glavne grupe su:

• 0 općenito, informatika, informacijske nauke
• 1 filozofija, psihologija
• 2 religija, teologija
• 3 društvene nauke, statistika, politika, vlada, ekonomija, pravo, vojska
• 4 slobodna (nepopunjena grupa)
• 5 prirodne nauke, matematika
• 6 primijenjene nauke, medicina, tehnologija
• 7 umjetnost, rekreacija, zabava, muzika, sport
• 8 jezik, lingvistika, književnost
• 9 geografija, historija, bibliografije

Pomoćne tabele

Sadrže elemente koji su zajednički mnogim različitim predmetima. Mogu biti opće ili specijalne. Opće pomoćne tablice se mogu kombinirati sa svim skupinama glavnih tablica, pa se objavljuju kao posebna cjelina, dok su specijalne pomoće tablice vezane isključivo za određene stručne skupine unutar glavnih tablica, pa se stavljaju u okviru istih (oznaka: .0 ili –0/-9). Neke od pomoćnih tablica su:

• Pomoćna tabela za jezik koristi se kako bi se dale informacije na kom jeziku je neko djelo napisano i objavljeno. Razvijene su na osnovu slijeda 820/899 književnosti, tako što je prva cifra u klasifikacijskoj oznaci za neku književnost zamijenjena znakom jednakosti.
• Pomoćna tabela za oblik pobliže određuje kako oblik tako i namjenu, obim, vrste pojedinih publikacija i sl.
• Unutar pomoćnih tabela za mjesto predviđene su raznovrsne mogućnosti iskazivanja mjesta i prostora.
• Opće pomoćne tablice za vrijeme u svom sadržaju nude oznake za razne vrste vremenskih kategorija, kao i mogućnost preciznog i jednostavnog označavanja konkretnog vremena.
• Pomoćne tablice za gledište upotrebljavaju se u slučaju kada se želi istaći određeni aspekt u okviru nekog klasifikacijskog indeksa.
• Pomoćne tablice za lica označavaju razne kategorije lica s obzirom na spol, srodstvo, konstituciju, obrazovanje.

Znakovi za povezivanje služe za stvaranje složenih UDK oznaka, kod publikacija koje obuhvaćaju nekoliko predmeta. To su :

• Nabrajanje (oznaka +)
• Od/do (oznaka /)
• Odnos (oznaka :)
• Grupisanje (oznaka [ ])

Abecedno predmetno kazalo pomaže pri samom klasificiranju nove građe, pri pronalaženju mjesta pojma (glavna ili pomoćna tablica, koja skupina itd), i naročito je od velike koristi pri pretraživanju građe prema sadržaju.

Master reference file (MRF)

Master Reference File (MRF) elektronski je oblik UDK programa koji se čuva u bazama podataka. Sadrži autoriziranu i konačnu verziju UDK i smatra se radnim priborom za konzorcij. Konzorcij je taj koji kreira i sadrži MRF baze podataka i tokom vremena prati promjene vršene u UDK. Svake godine baza podataka se osavremenjuje i nova verzija MRF-a za tu godinu sadrži promjene koje su izvršili članovi konzorcija koji posjeduju licencu. Sve promjene i izmjene u sklopu UDK objavljuju se u posebnom izdanju pod naslovom «Širenja i ispravke u UDK».

Osnovni razlog zašto je MRF baza podataka originalno kreirana i pravilno modernizirana jeste održavanje UDK i dalja distribucija UDK publikacija od strane članstva koji posjeduju licencu. Svaki UDK broj u MRF-u, uključujući i glavne i pomoćne brojeve, čuvaju se u posebnim evidencijama. Svaki dio podatka povezan s UDK brojem (značenje, ispoljavanje, izvor ili namjena) odvojen je u posebna polja koja su ograničena. Svako polje dalje može imati nekoliko potpolja koja su neophodna. Jedan MRF zapis sadrži 30 polja grupiranih u dvije kategorije. Prvih 20 polja su opisni i daju stvarnu sadržinu UDK programa, dok preostalih 10 jesu administrativni podaci i sadrže informacije bitne za održavanje MRF-a.

SISTEM MRF BAZA

Tri su baze podataka koje sadrže MRF izvještaje:

• MRF - Ovo je glavna baza podataka i koristi se u svrhu održavanja tekućih tabela. Pored dodatka klasifikacijskom broju, svaki izvještaj sadrži broj polja za administrativne svrhe (uključujući datum, komentare, izmjene, izvore izmjena, historiju itd). Ova polja se ne distribuiraju s ostalim korisničkim verzijama MRF.
• MRFCAN - Jednom poništen klasifikacijski broj u MRF-u prelazi automatski u ovu bazu podataka. Svaki izvještaj sadrži administrativni podatak i izvor poništenja. Ova poništenja objavljena su na UDK web stranici.
• UMRF (korisnički MRF) i historijska baza podataka - Distributerska verzija MRF-a nazvana UMRF koja sadrži izvještaje preuzete iz glavnog MRF-a bez administrativnih polja. Ova baza podataka službeno je nastala krajem 1993. godine i tad je nazvana YY12. Sve se čuvaju od strane UDK za historijske reference.

Reference

1. "Univerzalne decimalne klasifikacija-prvo srpskohrvatsko srednje izdanje", Beograd, Yubin, 1991.
2. Mr.Filaković Ljerka "Univerzalna decimalna klasifikacija-shema za stručni katalog u nacionalnim knjižnicama", Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, 1985., str. 18-120.
3. Mr. Filaković Ljerka "Abecedno predmetno kazalo", "UDK-shema za stručni katalog u nacionalnim knjižnicama", Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, 1985, str. 125-170.
4. Žuljević Emir "Savremeni bibliotečki klasifikacioni sistemi", Sarajevo, Društvo bibliotekara Bosne i Hercegovine, 1988.
5. "Izmjene i dopune u UDC i njihova primjena u BiH bibliotekarstvu", "Bibliotekarstvo" (GODIŠNJAK DRUŠTVA BIBLIOTEKARA BOSNE I HERCEGOVINE), priredila Nevenka Hajdarović, br. 43-46, 1998.-2001., str. 7-16.
6. "Izmjene i dopune UDC od 1992 do 1995", "Bibliotekarstvo" (GODIŠNJAK DRUŠTVA BIBLIOTEKARA BOSNE I HERCEGOVINE), priredila Nevenka Hajdarović, br. 43-46, 1998.-2001., str. 33-102.
7. "Univerzalna decimalna klasifikacija-prvo srpskohrvatsko srednje izdanje, grupe 0-2", Beograd, Jugoslovenski centar za tehničku i naučnu dokumentaciju, 1973.