Undulipodij

(Preusmjereno sa Undulipodija)
Dijagram poprečnog presjeka aksoneme mikrotubule nizovi prisutni u svim undulipodia.
1-A. i 1-B. Dimerne jedinice tubulina
2. Centralni par unutar centralne korice
3. Unutrašnji i vanjski krak dineina
4. Radijalna veza
5. Neksin
6. Plazma membrana
Poprečni presjek aksoneme

Undulipodija (grčka riječ koja znači "ljuljajuće noge") ili organela 9 + 2 je pokretljiva nitasta vanćelija projekcija (izraštaj) eukariotskih ćelija. To je u osnovi sinonim za bičeve i cilije u eukariotskim ćelijama. U stvari, ime je skovano, za razliku od homolognih struktura koje su prisutne u prokariotskim ćelijama. To je strukturni kompleks mikrotubule zajedno s mortornim proteinima.[1][2] Upotrebu ovog termina, najupornije je podržavala Lynn Margulis, posebno u prilog njenoj teoriji endosimbiogeneze.[3] Eukariotake treplje se posmatraju kao strukturno identične eukariotskim bičevima, iako razlike su ponekad izrađene u skladu s funkcijom i/ili dužinom,[4]

Struktura i funkcijaUredi

Undulipodija koristiti akciju poput (pravog) biča za stvaranje vrtloga za pomicanje cijele ćelije, kao što je kretanje spermatozoid a u reproduktivnom traktu, a također izaziva kretanje vode kao u hoanocitima spužvi.[5][6][7]

Pokretne (ili sekundarna) cilija su mnohgo brojnije, sa su više treplji po ćeliji, a pokreću se u valovima, kiji omogućavaju kretanje organizma, kao što su cilije i Platyhelminthes (pljosnatih glista), ali također premještaju izvanćelijske tvari u životinja, kao što su treplje u cilijarnom epitelu respiratornog trakta sisara i korona (kolnjaka).

Primarne cilije funkcioniraju kao senzorne pokretne antene, ali undulipodija kao primarna cilija nema okretni mehanizam kretanja koji se može naći u pokretnim cilijama.

Undulipodije su produžetak ćelijske membrane koji sadrži i citoplazmu i redovni raspored mikrotubula poznatih kao aksoneme. U podnožju produžetka se nalazi struktura znana kinetosome ili bazno tijelo koji je za mikrotubule vezan preko motornih proteina. Kinetosom posreduje u kretanju pomoću hemijske reakcije, što uzrokuje da mikrotubule klize jedna nasuprot drugoj i savijaju cijelu strukturu.[8]

Upotreba terminaUredi

Biolozi poput Margulis snažno zagovaraju korištenje ovog termina, zbog očiglednih strukturnih i funkcijskih razlika između cilija i bičeva prokariotskih i eukariotskih ćelija. Oni tvrde da bi ime bičeva trebao biti ograničeno samo na prokariotske organele kao što su bakterijski bičevi i aksijalne filamente u grupi Spirochaete. Međutim, ovaj pojam općenito ne prihvata većina biologa, jer se tvrdi da izvorna svrha naziva nije dovoljna za razlikovanje treplji i bičeva eukariotskih od onih kod prokariotskih ćelija. Naprimjer, početni koncept je bila trivijalna homologija bičeva grupe bičara i pseudopodija (lažnih nožica) Rhizopoda (korjenonožaca). Konsenzus terminologija je korištenje cilija (treplji) i flagela (bičeva) za sve namjene.[1][9][10]

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b Hülsmann N (1992). "Undulipodium: End of a useless discussion". European Journal of Protistology. 28 (3): 253–257. doi:10.1016/S0932-4739(11)80231-2. PMID 23195228.
  2. ^ Margulis L, Lovelock JE. "CP-2156 Life In The Universe: Atmospheres and Evolution". history.nasa.gov. Pristupljeno 8. 7. 2013.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
  3. ^ Sagan L (1967). "On the origin of mitosing cells". J Theor Biol. 14 (3): 255–274. doi:10.1016/0022-5193(67)90079-3. PMID 11541392.
  4. ^ Haimo LT, Rosenbaum JL (decembar 1981). "Cilia, flagella, and microtubules". J. Cell Biol. 91 (3 Pt 2): 125s–130s. doi:10.1083/jcb.91.3.125s. PMC 2112827. PMID 6459327.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
  5. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Izričita upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  6. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  8. ^ Satir P, Christensen ST (juni 2008). "Structure and function of mammalian cilia". Histochem. Cell Biol. 129 (6): 687–93. doi:10.1007/s00418-008-0416-9. PMC 2386530. PMID 18365235.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
  9. ^ Margulis L (1980). "Undulipodia, flagella and cilia". Biosystems. 12 (1–2): 105–108. doi:10.1016/0303-2647(80)90041-6. PMID 7378551.
  10. ^ Corliss JO (1980). "Objection to "undulipodium" as an inappropriate and unnecessary term". Biosystems. 12 (1–2): 109–110. doi:10.1016/0303-2647(80)90042-8. PMID 7378552.

Vanjski linkoviUredi