Ulmus

Ulmus je rod brijestova, listopadnih i polulistopadnih stablašica, cvjetnica genus iz porodice Ulmaceae. Rod se prvi put pojavio u geološkom periodu miocena, prije oko 20 miliona godina, a potiče iz sadašnje centralne Azije.[1] Ova stabla su cvjetala i širila se većim dijelom Sjeverne hemisfere, nastanjujući umjerene i tropsko-planinske regije Sjeverne Amerike i Evroazije, krećući prema jugu, preko ekvatora u Indoneziju.

Ulmust
(Rod brijestova)
Listovi i sjemenke brijesta]]
Listovi i sjemenke brijesta]]
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Rosales
Porodica Ulmaceae
Rod Ulmus
L.

Brijestovi su komponente mnogih tipova prirodnih šuma. Štaviše, tokom 19. i početkom 20. stoljeća mnoge vrste i kultivari zasađeni su i kao ukrasne stabla uličnih, baštenih i parkovnih stabala u Evropi, Severnoj Americi i delovima Južne hemisfere, posebno Australiji. Neki pojedinačni brijestovi dostigli su velike dimenzije i starost. Međutim, posljednjih decenija većina zrelih brijestova evropskog ili sjevernoameričkog porijekla uginulala je od tzv. bolesti holandskog brijesta, uzrokovane raspršivanjem posebnih mikrogljiva. Kao odgovor na to, razvijene su sorte otporne na bolesti koje su sposobne vratiti brijest u šumarstvo I uređenje okoliša.

EtimologijaUredi

Naziv Ulmus latinski je naziv za ova stabla, a bosanski znači "brijest", a mnoga druga evropska imena ili su kognitivna ili su izvedeni iz toga.[2]

OpisUredi

Rod je hermafroditan, ima apetalni savršene cvjetove, koji se oprašuju vetrom. Listovi su naizmjenični, s jednostavnim, jednostrukim ili, najčešće, dvostruko nazubljenim rubovima, obično asimetričnim u podnožju I akuminiranim (apeksu). Plod je okrugla, vjetrom prenosiva samara prožena hlorofilom, olakšavajući fotosintezu prije nego što brijest prolista.[3] Samare su vrlo lahke, teže oko 454 grama.[4] Sve vrste tolerantne su na širok raspon tla i razine pH, ali, uz nekoliko izuzetaka, zahtijevaju dobru drenažu. Brijest može narasti do velike visine, često s viličastim deblima stvarajući vazoliku krošnju.

Taksonomija: VrsteUredi

  1. Ulmus alata Michx.
  2. Ulmus americana L.
  3. Ulmus androssowii Litw.
  4. Ulmus bergmanniana C.K. Schneid.
  5. Ulmus boissieri Grudz.
  6. Ulmus castaneifolia Hemsl.
  7. Ulmus changii W.C. Cheng
  8. Ulmus chenmoui W.C. Cheng
  9. Ulmus crassifolia Nutt.
  10. Ulmus davidiana Planch.
  11. Ulmus elongata L.K. Fu & C.S. Ding
  12. Ulmus erythrocarpa W.C.Cheng ex Yi F.Duan & X.R.Wang
  13. Ulmus gaussenii W.C. Cheng
  14. Ulmus glabra Huds.
  15. Ulmus glaucescens Franch.
  16. Ulmus harbinensis S.Q. Nie & K.Q. Huang
  17. Ulmus × hollandica Mill.
  18. Ulmus intermedia Elowsky
  19. Ulmus ismaelis Todzia & Panero
  20. Ulmus kunmingensis W.C.Cheng
  21. Ulmus laciniata (Trautv.) Mayr
  22. Ulmus laevis Pall.
  23. Ulmus lamellosa C. Wang & S.L. Chang
  24. Ulmus lanceifolia Roxb. ex Wall.
  25. Ulmus macrocarpa Hance
  26. Ulmus mesocarpa M.Kim & S.Lee
  27. Ulmus mexicana (Liebm.) Planch.
  28. Ulmus microcarpa L.K. Fu
  29. Ulmus minor Mill.
  30. Ulmus multinervis W.C.Cheng ex Yi F.Duan & X.R.Wang
  31. Ulmus parvifolia Jacq.
  32. Ulmus procera Salisb.
  33. Ulmus prunifolia W.C. Cheng & L.K. Fu
  34. Ulmus pseudopropinqua Wang & Li
  35. Ulmus pumila L.
  36. Ulmus rubra Muhl.
  37. Ulmus serotina Sarg.
  38. Ulmus szechuanica W.P. Fang
  39. Ulmus thomasii Sarg.
  40. Ulmus uyematsui Hayata
  41. Ulmus wallichiana Planch.
 
Elm wood
 
Elm in boat-building: John Constable, Boat-building near Flatford Mill, 1815 (landscape with hybrid elms Ulmus × hollandica[1])

Organizmi povezani sa brijestovimaUredi

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b Richens, R. H. (1983). Elm. Cambridge University Press.
  2. ^ Werthner, William B. (1935). Some American Trees: An intimate study of native Ohio trees. New York: The Macmillan Company. str. xviii + 398.
  3. ^ Heybroek, H. M., Goudzwaard, L, Kaljee, H. (2009). Iep of olm, karakterboom van de Lage Landen (:Elm, a tree with character of the Low Countries). KNNV, Uitgeverij. ISBN 9789050112819
  4. ^ Edlin, H. L. (1947). British Woodland Trees,  p.26. 3rd. edition. London: B. T. Batsford Ltd.

MonografijeUredi

  • Richens, R. H. (1983). Elm. Cambridge University Press. ISBN 0-521-24916-3. A scientific, historical and cultural study, with a thesis on elm-classification, followed by a systematic survey of elms in England, region by region. Illustrated.
  • Heybroek, H. M., Goudzwaard, L, Kaljee, H. (2009). Iep of olm, karakterboom van de Lage Landen (:Elm, a tree with character of the Low Countries). KNNV, Uitgeverij. ISBN 9789050112819. A history of elm planting in the Netherlands, concluding with a 40 – page illustrated review of all the DED – resistant cultivars in commerce in 2009.

Dopunska literaturaUredi

  • Clouston, B.; Stansfield, K., ured. (1979). After the Elm. London: Heinemann. ISBN 0-434-13900-9. A general introduction, with a history of Dutch elm disease and proposals for re-landscaping in the aftermath of the pandemic. Illustrated.
  • Coleman, M., ured. (2009). Wych Elm. Edinburgh. ISBN 978-1-906129-21-7. A study of the species, with particular reference to the wych elm in Scotland and its use by craftsmen.
  • Dunn, Christopher P. (2000). The Elms: Breeding, Conservation, and Disease-Management. New York: Boston, Mass. Kluwer academic. ISBN 0-7923-7724-9.
  • Wilkinson, G. (1978). Epitaph for the Elm. London: Hutchinson. ISBN 0-09-921280-3. A photographic and pictorial celebration and general introduction.

Vanjski linkoviUredi