Period /
Era
Period /
Sistem
Potperiod Doba Godine p.n.e.
Paleozoik
Perm Cisuralij Aselij mlađi
Karbon Pensilvanij Gzelij 298.9 303.7
Kasimovij 303.7 307.0
Moskovij 307.0 315.2
Baškirij 315.2 323.2
Misisipij Serpukovij 323.2 330.9
Vizij 330.9 346.7
Turnezij 346.7 358.9
Devon Gornji devon Famenij stariji
Potpodjela karbona
prema ICS-u, 2017.[1]

Turnezij je najstarije doba u ICS geološkoj vremenskoj skali ili stadij u stratigrafskom katu. Prvi je stadij misisipijskog doba, starijeg potsistema u karbonu. Prije njega bio je famenij (najviša faza devona), a nakon njega slijedi vizij.

Ime i regijske alternative

uredi

Turnezij je ime dobio po belgijskom gradu Tournai. U naučnu literaturu uveo ga je belgijski geolog André Hubert Dumont, 1832. Poput mnogih devonskih i nižekarbonskih stadija, i turnezij je jedinica zapadnoevropske regijske stratigrafije koja se danas koristi u službenim međunarodnim vremenskim skalama.

Turnezij je u korelaciji s sjevernoameričkimm kinderhukijem i donjom ozagijskim i kineskom Tangbaguanijskim stadijem. U britanskoj stratigrafiji, turnezij sadrži tri podstadija: hastarij, ivorij i donji dio hadija (gornji dio je u viziju).[2]

Stratigrafija

uredi

Baza turnezija (a time i karbonskog sistema) je prva pojava konodonta Siphonodella sulcata u evolucijskoj lozi od Siphonodella praesulcata do Siphonodella sulcata. Prva pojava amonitske vrste Gattendorfia subinvoluta je malo iznad onoga što je u prošlosti korišteno kao baza za karbonifere.[3] Turnezijski GSSP je blizu blizu je blizu spajanja vrhovaa brda La Serre, u komuni Cabrières, u Montagne Noire (južna Francuska.[4] na južnoj strani brda GSSP, koji je u dielimično u rovu dubokom 80 cm, oko 125  m južno od vrha, 2,5  km jugozapadno od sela Cabrières i 2,5  km sjeverno od zaseoka Fontès.

Vrhunac turnezija (baze vizija) je prva pojava fuzulinidne vrste Eoparastaffella simplex (morfotip 1/morfotip 2). Turnezij obuhvata osam kodontnih biozona:

Turnezij se podudara s Romerovim jazom, razdobljem izvanrednih malih kopnenih fosila, što predstavlja diskontinuitet između devonskih i modernijih kopnenih karbonskih ekosistema.

Palaeontologija

uredi
Serpukovijske ribe
Taksoni Prisustvo Lokacija Opis Slike

Reference

uredi
  1. ^ http://www.stratigraphy.org/index.php/ics-chart-timescale
  2. ^ Heckel & Clayton (2006)
  3. ^ Menning et al. (2006); for the old definition, see Paeckelmann & Schindewolf (1937)
  4. ^ GSSP su objavili Paproth et al. (1991)

Dopunska literatura

uredi
  • André Hubert Dumont; 1832: Mémoire sur la constitution géologique de la province de Liège, Mémoires couronnés par l'Académie Royale des Sciences et Belles-Lettres de Bruxelles 8(3), VII. (fr)
  • Gradstein, F.M.; Ogg, J.G. & Smith, A.G.; 2004: A Geologic Time Scale 2004, Cambridge University Press.
  • Heckel, P.H. & Clayton, G.; 2006: The Carboniferous system, use of the new official names for the subsystems, series and stages, Geologica Acta 4(3), pp 403–407.
  • Menning, M.; Alekseev, A.S.; Chuvashov, B.I.; Davydov, V.I.; Devuyst, F.-X.; Forke, H.C.; Grunt, T.A.; Hance, L.; Heckel, P.H.; Izokh, N.G.; Jin, Y.-G.; Jones, P.J.; Kotlyar, G.V.; Kozur, H.W.; Nemyrovska, T.I.; Schneider, J.W.; Wang, X.-D.; Weddige, K.; Weyer, D. & Work, D.M.; 2006: Global time scale and regional stratigraphic reference scales of Central and West Europe, East Europe, Tethys, South China, and North America as used in the Devonian–Carboniferous–Permian Correlation Chart 2003 (DCP 2003), Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology 240(1-2): pp 318–372.
  • Paeckelmann, W. & Schindewolf, O.H.; 1937: Die Devon-Karbon-Grenze, Comptes Rendus (2) du Cinquième Congrès International de Stratigraphie et Géologie du Carbonifère, Heerlen 1935 (2), pp 703–714.
  • Paproth, E.; Feist, R. & Flajs, G.; 1991: Decision on the Devonian–Carboniferous Boundary Stratotype, Episodes 14(4), pp 331–336.

Vanjski linkovi

uredi

43°33′20″N 3°21′26″E / 43.5556°N 3.3572°E / 43.5556; 3.3572