Tunelski efekt[1] ili tunelovanje pojava je u kojoj atomska čestica može savladati konačnu potencijalnu barijeru čak i kada je njena energija niža od visine (energije) barijere. Prema klasičnoj fizici, to bi bilo nemoguće, međutim, prema zakonima kvantne mehanike, to je moguće. Naprimjer, alfa-raspad se objašnjava preko tunelskog efekta kao prodiranje alfa čestice kroz potencijalnu barijeru nuklearnih sila. Tunelski efekt našao je tehničku primjenu u skenirajućem tunelskom mikroskopu.

Refleksija i tunelovanje talasnog paketa elektrona na potencijalnoj barijeri. Dio talasnog paketa prolazi kroz barijeru kroz koju, prema zakonima klasične fizike, to ne bi bilo moguće. (Treba obratiti pažnju na desnu polovinu slike - tunelovani dio paketa vrlo je blijed i jedva se vidi.)
Friedrich Hund

Prvi ga je eksperimentalno opazio Robert Williams Wood 1897. posmatrajući kretanje elektrona u emisionom polju, ali ga nije uspio protumačiti. Istraživači u području radioaktivnog raspada još 1899. izražavali su nejasne sumnje u vezi s mogućnošću da se raspad događa zbog tunelskog efekta, što je teorijski opisao tek George Gamow 1929.[2] nakon prethodnih otkrića Rutherforda i saradnika da je alfa čestica zapravo jezgro helija. Mada se otkriće ovog efekta pripisuje Gamowu (koji ga je tako i nazvao), prvi teorijski opis dao je 1926/27. Friedrich Hund za opisivanje izomerije kod molekula.

Tuneliranje igra bitnu ulogu u fizičkim fenomenima kao što su nuklearna fuzija[3] i alfa radioaktivni raspad atomskih jezgri. Aplikacije tuneliranja uključuju tunelsku diodu,[4] kvantno računanje, fleš memoriju i skenirajući tunelski mikroskop. Tuneliranje ograničava minimalnu veličinu uređaja koji se koriste u mikroelektronici jer elektroni lahko prolaze kroz izolacijske slojeve i tranzistore koji su tanji od oko 1 nm.[5][6]


Literatura

uredi
  • Robert Williams Wood: A new form of Cathode Discharge and the Production of X-Rays, together with some Notes on Diffraction, Phys. Rev. 5, 1 (1897)
  • George Gamow: Zur Quantentheorie des Atomkernes, Z. Phys. 51, 204 (1928)
  • Ronald W. Gurney und Edward U. Condon: Wave Mechanics and Radioactive Disintegration, Nature 122, 439 (1928)
  • R. Holm: The Electric Tunnel Effect across Thin Insulator Films in Contact, J. Appl. Phys. 22, 569 (1951)
  • J. C. Fisher und Ivar Giaever: Tunneling Through Thin Insulating Layers, J. Appl. Phys. 32, 172 (1961)
  • Brian D. Josephson: Possible New Effects in Superconducting Tunneling, Phys. Lett. 1, 251 (1962)
  • Philip W. Anderson, J. M. Rowell und D. E. Thomas: Image of the Phonon Spectroscopy in the Tunneling Characteristic between Superconductors, Phys. Rev. Lett. 10, 334 (1963)
  • Sidney Shapiro: Josephson Current in Superconducting Tunneling: The Effect of Microwaves and other Observations, Phys. Rev. Lett. 11, 80 (1963)
  • Gerd Binnig, Heinrich Rohrer, C. Gerber und E. Weibel: Tunneling through a Controllable Vacuum Gap, Appl. Phys. Lett. 40, 178 (1982)
  • Dilip K.Roy: Quantum mechanical tunnelling and its applications. World Scientific, Singapore 1986, ISBN 9971-5-0024-8
  • Shin Takagi: Macroscopic quantum tunneling. Cambridge Univ. Press, Cambridge 2002, ISBN 0-521-80002-1
  • Joachim Ankerhold: Quantum tunneling in complex systems - the semiclassical approach. Springer, Berlin 2007, ISBN 978-3-540-68074-1

Reference

uredi
  1. ^ "Quantum Tunnelling - Quantum Mechanics, Applications, FAQs". BYJUS (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 11. 2023.
  2. ^ "A Cosmic Journey: A History of Scientific Cosmology". history.aip.org. Pristupljeno 11. 11. 2023.
  3. ^ Serway; Vuille (2008). College Physics. 2 (Eighth izd.). Belmont: Brooks/Cole. ISBN 978-0-495-55475-2.
  4. ^ Taylor, J. (2004). Modern Physics for Scientists and Engineers. Prentice Hall. str. 234. ISBN 978-0-13-805715-2.
  5. ^ "Quantum Computers Explained – Limits of Human Technology". youtube.com. Kurzgesagt. 2017-12-08. Arhivirano s originala 1. 7. 2024. Pristupljeno 2017-12-30.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  6. ^ "Quantum Effects At 7/5nm And Beyond". Semiconductor Engineering (jezik: engleski). Pristupljeno 2018-07-15.

Vanjski linkovi

uredi