Tumori dojke

Promjene u dojci se jako često javljaju kod žena. U oko 70% žena se nalaze klinički manifestne promjene. U oko 40 % žena javljaju se fibrocistične promjene dojke, koje nisu tumori, nego promjene oblika, veličine i strukture koje nastaju usljed produžene hormonske stimulacije. Kod 13% žena se nalaze razne tumoru slične lezije i upalni procesi. Kod 7% žena se javlja fibroadenom - benigni tumor dojke. Kod 10% se dijagnosticiraju maligni tumori dojke. Prema svom biološkom ponašanju, tumori dojke se dijele na benigne (dobroćudne) i maligne (zloćudne).

Benigni tumori dojke

Nekontrolisano monoklonalno umnožavanje ćelija dojke dovodi do promjene oblika, veličine i strukture dojke, što se dijagnostikuje kao tumor. Benigni (dobroćudni) tumori dojke su dobro diferencirani, ne infiltriraju druga tkiva i metastaziraju, te ne predstavljaju ozbiljniju prijetnju za zdravlje, osim što svojom pojavom pobuđuju izvjesnu sumnju na malignitet, a u rijetkom broju slučajeva mogu svojom malignom transformacijom preći u zloćudni oblik (npr. filoidni tumor) Dobroćudni tumori dojke mogu potjecati samo od epitela - kada su epitelni ili i od epitela i od vezivne strome - mješoviti fibroepitelni tumori.

Maligni tumori dojke

Zloćudni ili maligni tumori dojke drugi po redu uzrok smrti od zloćudnih tumora, odmah poslije karcinoma pluća. Od svih smrtnih ishoda malignih tumora, na njih otpada 20%. Najčešće se javljaju kod žena u periodu od 20. godine do menopauze. Izuzetno rijetko se mogu javiti i kod muškarca kad imaju izuzetno agresivno biološko ponašanje.

Faktori rizika

Faktori rizika za nastanak malignih tumora dojke su brojni:

• Genetska, nasljedna sklonost - rizik proporcijalno raste s brojem bliskih srodnika oboljelih od raka dojke. Što se, pak u familiji maligni tumor dojke javlja u kasnijim godinama, to se rizik srazmjerno smanjuje.
• Dug generativni period - što se prva menstruacija ranije javi, a što menopauza kasnije nastupi, to je duži generativni period i veća sklonost malignom tumoru dojke.
• Gojaznost - vjeruje se da gojaznost povećava rizik zbog deponovanja i sinteze estrogena u masnom tkivu
• Fibrocistična promjena dojke sa hiperplazijom epitela, karcinom druge dojke i endometrijuma, također povećavaju rizik

Učestale trudnoće, s druge strane, smanjuju rizik od nastanka malignih tumora dojke, jer tokom trudnoće dominira djelovanje progesterona.

Histološka klasifikacija

Tumore dojke je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) histološki klasifikovala na sljedeći način:

• Epitelni tumori
  • Benigni
    • Intraduktalni papilom dojke
    • Adenom bradavice
    • Adenom dojke
  • Maligni
    • Neinvazivni maligni tumori dojke
      • Intraduktalni karcinom dojke
      • Lobularni karcinom dojke in situ
    • Invazivni maligni tumori dojke
      • Duktalni invazivni karcinom dojke
        • sa velikom količinom fibrozne strome
          • Skirozni karcinom dojke
        • sa predominantno intraduktalnom komponentom
          • Medularni karcinom dojke
          • Mucinozni karcinom dojke
          • Papilarni karcinom dojke
          • Tubularni karcinom dojke
      • Lobularni invazivni karcinom dojke
    • Pagetov karcinom bradavice
• Mješoviti vezivnotkivni i eptielni tumori
  • Fibroadenom dojke (benigni)
  • Filoidni tumor dojke (benigni i maligni)