Topal Osman-paša

Topal Osman-paša je rodom iz Moreje, otok Krit. Ima burnu ratnu historiju kao veliki vezir Otomanske imperije (u Bosni: od 1861. do 1869.). Gradio je puteve uz Neretvu i Bosnu. Izgradio je prvu Pivaru u Sarajevu (1864., što je bio presedan u Imperiji, uključujući i Pašino aktivno učešće na svečanosti otvaranja); vlasnik Pivare u kvartu Kovačići bio je Josef Feldbauer. Gradio je i pilane, telegrafije, poštu, kasarne (početno jezgro bivše kasarne Maršal Tito, sada Kampus UNSA), rezidenciju Konak (na sarajevskom Bistriku), prvu bolnicu u BiH (Sarajevo, Halilbašiča 16^[1]^[2]), prvu Vojnu bolnicu u Sarajevu (1866., srušena zgrada u sadašnjoj Titovoj, prekoputa Vrazove), Veliki han (1883., u ulici Samardžije^[3]), prvu štampariju koja štampa (Sopronova pečatnija) nedjeljni list "Bosanski vjestnik" (prvi broj izašao 07. 04. 1866.^[4]). Realizirajući svoj plan urbanističke modernizacije Sarajeva, između ostalog, probio je i ulicu Telali (od Mustaj-pašinog mejdana do Baščaršije^[1]); sagradio je i ljetnikovac na onovremenoj periferiji (pri odlasku iz ovog grada prodao ga je porodici Čengić, po kojoj nosi naziv današnji kvart "Čengić vila"^[1]).

Reference

^ ^a ^b ^c Kreševljaković H. (1991): Izabrana djela (reprint) [priredili: Sućeska A., Pelidija E.], "Veselin Masleša", Sarajevo.
^ Kurjaković N.: Vakufske bolnice u Sarajevu i Tuzli kao moguće nove vakufske bolnice u BiH. www.vakuf.ba
^ http://www.vakuf-gazi.ba: Gazi Husref-begov vakuf u Sarajevu.
^ http://www.historija.ba/d/773-objavljen-prvi-broj-bosanskog-vjestnika/‎^{[mrtav link]}

[Kresev-1] Kreševljaković H. (1991): Izabrana djela (reprint) [priredili: Sućeska A., Pelidija E.], "Veselin Masleša", Sarajevo.

[2] Kurjaković N.: Vakufske bolnice u Sarajevu i Tuzli kao moguće nove vakufske bolnice u BiH. www.vakuf.ba

[3] ttp://www.vakuf-gazi.ba: Gazi Husref-begov vakuf u Sarajevu.

[4] ttp://www.historija.ba/d/773-objavljen-prvi-broj-bosanskog-vjestnika/‎^{[mrtav link]}

[1]

[2]

[3]

[4]