Svemirski teleskop Spitzer

Teleskop Spitzer jeste bio[1][2] infracrveni teleskop, što znači da je radio u infracrvenom dijelu spektra. Obični teleskopi rade u vidljivom dijelu spektra, i ne mogu vidjeti iza oblaka plina i prašine koji nam smetaju da vidimo dalje prema središtu naše galaksije, ili kroz neka druga za obične teleskope nevidljiva područja.

Svemirski teleskop Spitzer

Teleskop za istraživanje u infracrvenom spektru mora biti smješten u Zemljinoj orbiti jer Zemljina atmosfera upija infracrveno zračenje, tako da bi bilo nemoguće sa Zemlje istraživati u infracrvenom dijelu spektra.

NGC 6514 M20 - Maglica Trifid – Jedna od slika dobijenih Spitzerom

Sistem

uredi

Infracrveni dio spektra je onaj dio koji mi osjećamo kao toplotu, pa teleskop Spitzer mora biti ohlađen na temperaturu blizu apsolutne nule.

Kako je temperatura svemira bliska apsolutnoj nuli ali ipak malo viša, teleskop se koristi novim načinom rashlađivanja. On se hladi sa 360 litara tekućeg helija. S takvom količinom helija bi se mogao hladiti 5 godina.

Teleskop od 850 mm omogućava pogled u dubine svemira, a ima i tri instrumenta visoke osjetljivosti hlađena također tekućim helijem.

Lansiranje

uredi

Lansiran je uz pomoć rakete Delta II 25. augusta 2003. Lansiran je sa Cape Canaverala sa Floride sa 4 mjeseca zakašnjenja.

Početak misije

uredi

Prije nego mu je počela misija, Spitzer (SIRTF) je prošao kroz probni period od 90 dana. U tom periodu je bila isprobana sva oprema na teleskopu i napokon početkom 2004. godine je počela misija i objavljene su prve slike napravljene ovim teleskopom.

Kraj misije

uredi

Teleskop je prestao sa svojom misijom 30. januara 2020.

Vanjski linkovi

uredi
  1. ^ O'Callaghan, Jonathan. "Ending in 2020, NASA’s Infrared Spitzer Mission Leaves a Gap in Astronomy". Scientific American (jezik: engleski). Pristupljeno 24. 2. 2020.
  2. ^ Mann, Adam (30. 1. 2020). "NASA's Spitzer Space Telescope Ends 16-Year Mission of Discovery". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 24. 2. 2020.