Summit (superračunar)
Summit jeste superračunar kojeg IBM razvija za korištenje u Oak Ridge državnoj laboratoriji u SAD-u.[1][2][3]
Zahvaljujući velikim projektovanim performansama, računarski sistem Summit će pomagati naučnoj zajednici da pokuša odgovoriti sa većom preciznošću na najkompleksnija temeljna pitanja kao što su: ko smo mi i koja je naša uloga na Zemlji i u našem svemiru.[4]
Prethodnik Summita je Titan, a evolutivne promjene u hibridnoj arhitekturi Titana omogućiće revolucionarne performanse kod Summita. Sistem Summit će biti isporučen 2017. godine a njegove računarske sposobnosti će biti pet puta veće od sistema Titan. Prema planu, korisnici će moći koristiti njegove mogućnosti od 2018. godine.[5][6][7]
Tranzicija Titan-Summit
urediTokom tranzicije na sistem Summit, korisnici sistema Titan će imati bolju poziciju u smislu iskorištenja prednosti novog sistema; moći će kreirati aplikacije koje će istražiti njegovu portabilnost i iskoristiti dio neiskorištenih potencijala i to:
- Upotrebom ubrzanih programskih biblioteka (engleski: accelerated programming libraries) gdje god je to moguće.
- Davanje prednosti kompajlerskim direktivama visokog nivoa (engleski: high-level compiler directives kao što su Open MP/Open ACC) u odnosu na radne okvire niskog nivoa (kao CUDA ili OpenCL).
- Što bolje iskorištavanje paralelizma na nodularnom nivou (engleski: node-level parallelism).
- Oslanjanjem na komplet razvojnih alata radi maksimiziranja paralelizma.[5]
Tehničke karakteristike
urediSnaga performansi računarskog sistema Titan iznosi 27 petaflopsa.[6] Poređenja radi, kineski superračunar Tianhe-2 ima 33.86 petaflopsa,[8] virtuelni računarski sistem BOINC ima snagu od 139 teraflopsa[9] a SETI@Home 0.677 petaflopsa [10]
Sistem Summit, sa oko 3.400 čvorova, bi trebao imati pet puta veću računarsku moć od Titanovih 18,688 čvorova. Svaki pojedinačni čvor sistema Summit će biti složen od više IBM POWER9 procesora i NVIDIA Volta grafičkih procesora međusobno povezanih NVIDIA NVLink-ovima velike brzine i ogromnom količinom memorije – svaki čvor će imati više od 500 gigabajta koheretne memorije (HBM high bandwidth memory + DDR4) koju će moći adresirati svi procesori. Pored toga, sistem će raspolagati i sa dodatnih 800 gigabajta NVRAM-a za svaki čvor.[6]
Summit će koristiti NVIDIA NVLink-ove velike brzine za direktnu komunikaciju između procesora i (CPU) i grafičkih procesora (GPU), brzina te komunikacije biće pet do dvanaest puta veća nego kod Titana.
Kapacitet diskova će iznositi 120 petabajta. Pored toga, Summit će biti povezan na sistem za pohranu podataka visokih performansi (engleski: High Performance Storage System (HPSS). Vršna snaga sistema je projektovana na 10 megavata.[6]
Namjena
urediSuperračunar Summit će naučnicima pomoći u rješavanju mnogih naučnih problema na svim naučnim poljima. Summit će otvoriti i nove puteve za naučna otkrića i bolje razumijevanje mnogih područja nauke kao što su inženjering, goriva, nuklearna energija, biogoriva, fuzija, klimatske promjene, solarna energija itd. Nova saznanja će imati uticaj na ekonomiju i kvalitet života u cijelom svijetu.[6]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ R. Johnson, Colin (15. 4. 2015). "IBM vs. Intel in Supercomputer Bout". EE Times. Pristupljeno 29. 12. 2015.
- ^ Shankland, Steven (14. 9. 2015). "IBM, Nvidia land $325M supercomputer deal". C|Net. Pristupljeno 29. 12. 2015.
- ^ Noyes, Katherine (16. 3. 2015). "IBM, Nvidia rev HPC engines in next-gen supercomputer push". PC World. Pristupljeno 29. 12. 2015.
- ^ "Summit Home". Oak Ridge National Laboratory (jezik: engleski). Pristupljeno 14. 5. 2016.
- ^ a b "Summit Transition". Oak Ridge National Laboratory (jezik: engleski). Pristupljeno 14. 5. 2016.
- ^ a b c d e "Summit Fact Sheet" (PDF). Oak Ridge National Laboratory (jezik: engleski). Pristupljeno 14. 5. 2016.
- ^ Brueckner, Rich (14. 12. 2015). "Buddy Bland Presents an Update on the Summit Supercomputer". Inside HPC. Pristupljeno 29. 12. 2015.
- ^ "Top 500 superračunara". Pristupljeno 17. 6. 2013.
- ^ "BOINCstats – BOINC combined credit overview". Pristupljeno 3. 3. 2013.
- ^ "SETI@Home Credit overview". BOINC. Pristupljeno 21. 4. 2010.