Srpsko-Mađarska Republika Baranja-Baja
Baranjsko-Bajska Republika (mađ.: Baranya-Bajai Szerb-Magyar Köztársaság) je bila kratkotrajna država proglašena u Pečuhu 14. augusta 1921. Njenu teritoriju činile su geografske regije Baranja i sjeverni dio Bačke.
| Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 14 - 21. augusta 1921. | ||||||||||
|
||||||||||
|
||||||||||
 |
||||||||||
| Glavni i najveći grad | Pečuh | |||||||||
| Službeni jezik | srpski, mađarski | |||||||||
| Etničke grupe | Srbi, Mađari, Šokci, Bunjevci, Nijemci, Jevreji | |||||||||
| Državno uređenje | ||||||||||
• 1921 |
Petar Dobrović | |||||||||
| Zakonodavstvo | ||||||||||
Historija
urediNakon vojnog poraza Austrougarske u oktobru 1918, teritorija Baranje je bila pod kontrolom vojske Kraljevine Srbije. Poslije poraza Mađarske sovjetske republike na čelu s Belom Kunom u ljeto 1919. mnogi komunistički disidenti iz Budimpešte, bježeći od "bijelog terora" admirala Miklósa Horthyja, emigrirali su u Baranju, gdje im je gradonačelnik Pečuha, Linder Béla, pružio utočište.
Mirovna konferencija u Parizu dodijelila je Baranju Horthyjevoj Mađarskoj. Ova odluka izazvala je generalni štrajk i masovne demonstracije u Pečuhu, a prosvjedi su kulminirali velikom narodnom skupštinom 14. augusta, na kojoj je pred 30.000 ljudi srpski slikar Petar Dobrović predložio osnivanje neovisne republike koju bi činile regije Baranje i sjevernih dijelova Bačke oko Baje. Njegov je prijedlog prihvaćen, a Petar Dobrović je postao predsjednik Izvršnog komiteta nove republike.
Vlasti nove republike nisu, međutim, uspjele dobiti međunarodno priznanje svoje neovisnosti, pa su nakon povlačenja srpske vojske, koja je štitila republiku, Horthyjeve snage ušle u Pečuh i okončale Srpsko-mađarsku republiku.
Teritorij kratkotrajne republike 14-21. augusta 1921. je još 1920. godine po Trijanonskom sporazumu podijeljena između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Mađarske. Veliki dio Baranje danas se nalazi u Mađarskoj, a manji dio je tek od 1945. ušao u sastav SR Hrvatske u okviru SFRJ, a prije toga je smatran dijelom Vojvodine zajedno sa Sremom, Banatom i Bačkom.
Stanovništvo
urediVećinu stanovništva republike činili su Mađari, a u njoj je bilo i Srba, Hrvata, Šokaca, Bunjevaca, Nijemaca, Jevreja i drugih.[1]
Predsjednik
urediPredsjednik Izvršnog komiteta od 14-21. augusta 1921. odnosno Predsjednik Republike bio je Srbin Petar Dobrović (1890-1942).
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Dimitrije Boarov, Politička Historija Vojvodine, Novi Sad, 2001.
Reference
uredi- ^ "Homepage - www.talmamedia.com". Arhivirano s originala, 29. 3. 2008. Pristupljeno 26. 11. 2012.
Vanjski linkovi
uredi
