Sofi Ali-beg

Sofi Ali-beg bio je bosanski sandžak-beg od 1547. do 1549. Njegovo se pravo porijeklo ne zna. Muvekit smatra da je porijeklom iz Bosne, dok Bašagić tvrdi da je iz Podrinja. Antun Knežević ipak misli da je iz Sofije. Na osnovu daljnjih analiza, vjerovatno je on ipak iz Bosne. Među adžami-oglanima došao je na dvor u Carigrad, gdje se obrazovao u naukama, odakle je izišao kao aga. Godine 1547. imenovan je sandžak-begom u Bosni, odakle je nakon dvije godine pozvan za lalu (uzgajatelja) princu Selimu, budućem sultanu Selimu II. Godine 1557. dobio je zvanje paša i imenovan begler-begom Zulkadra da bi nakon toga bio postavljen za valiju Maraša. Dok je bio begler-beg Maraša, po naredbi sultana Sulejmana, podržao je Selima u borbi s bratom Bajazidom i tako mu je sačuvao prijesto.

Mnogo godina proveo je u istočnim pokrajinama Oosmanskog Carstva, dok je ponekad odlazio čak kao izaslanik na dvor perzijskog šaha Tahmaspa u Isfahanu. Kao sultanov namjesnik jedno vrijeme je upravljao Bagdadom, da bi od 1564. bio imenovan begler-begom Egipta. U aprilu 1566, neposredno pred ratni pohod na Austriju, povučen je iz Egipta i imenovan šestim kube-vezirom. Iste godine u augustu poginuo je dok je s vojskom napadao tvrđavu Siget u Ugarskoj. Historičari ga hvale kao poštenog namjesnika i hrabrog vojskovođu. Bio je sufijskog usmjerenja, pa je bio ljubazan prema svakome i nije volio ceremonije nego je živio skromno i mirno. Zbog toga su mu Arapi u Egiptu dali nadimak Kejlun ili Akilun-paša.

Reference

• Vedad Bišćević, Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463–1878), Sarajevo, 2006.
• Radovan Samardžić, "Mehmed Sokolović", Beograd, 1971.

Prethodi:	Sandžak Bosna 1512–1513.	Slijedi:
Ulama-paša		Muhamed-han Zulkaderlu