Smailagića kula u Livnu

Smailagića kula ili Pirijina kula je stambeno-fortifikacijski objekat iz osmanlijskog perioda u Livnu, Bosna i Hercegovina.

Lokacija

Svojom relativnom visinom i skladnošću proporcija objekat predstavlja značajni vizuelni elemenat urbane cjeline Balaguša mahale sa Balaguša džamijom, obližnjom Glavica džamijom, sa sahat-kulom i isturenom Veis kulom na masivu Crvenica planine.

Historija

Kako je bilo uobičajeno u Bosni i Hercegovini u vrijeme turske uprave feudalci-spahije gradili su kule, stambeno-fortifikacijske objekte sa pratećim stambenim aneksom odžakom-konakom. Do početka 20. stoljeća očuvale su se tri kule i to: Altagića, Firdusova i Smailagića (Pirijina) kula. Altagića kula imala je tri sprata i bila locirana ispod Altagića tabije, srušena 1917. godine. Firdusova kula sagrađena je oko 1750. godine, imala je četiri sprata i veliki odžak. Bila je pokrivena visokim četverovodnim krovom na kvadratnoj osnovi sa maši kulama i puškarnicama u potkrovlju. Dvorište je bilo ograđeno visokim zidom. Srušena je 1921. godine sa svim pratećim objektima.

Jedina do danas očuvana kula je Smailagića (Pirijina) kula. Kako Smailagići nisu bili kapetani, može se pretpostaviti da su zemljoposjednici ili vojne starješine. Velikim požarom 1911. godine uništeni su svi prateći objekti. Kula je korištena i poslije II svjetskog rata za stanovanje. Danas objekat se nalazi u krajnje zapuštenom stanju.

Opis

Kula ima pravougaonu osnovu sa južnom i sjevernom stranom dužine 8,30, istočnom i zapadnom stranom dužine 7,20 m, sa tri sprata. Visina do sljemena krova je 13,35. Zidovi su izvedeni od kamena. Fasada je neomalterisana. Ulazni portal izveden sa jakim dovratnicima od kamenih stupova sa prelomljenim i lučnim nadvratnikom. Prag je kameni. Portal je uokviren užim kamenim okvirom sa plitkom reljefnom dekoracijom izrađenom po uzoru na rezbarsku obradu. Međuprostor između luka i okvira izveden je kao kamena ploča dekorirana plitkom reljefnom dekoracijom.

Historijska građevina - Pirijina (Smailagića) kula, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Literatura

• Hamdija Kreševljaković, Naše starine godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, broj II, Sarajevo, 1954. godine -KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI