Sinagoga u Koprivnici
Sinagoga u Koprivnici jedna je od tridesetak preostalih sinagoga promijenjene namjene u Hrvatskoj. Sazidana je 1875. u tadašnjoj Kraljevini Hrvatske i Slavonije (mađarski: Horvát-Szlavónia Királyság; njemački: Königreich Kroatien und Slawonien) koja je bila nominalno autonomna kraljevina unutar Kraljevine Ugarske u sastavu Austro-Ugarske. Tada je sinagoga pripadala Zemljama krune Svetog Stefana, odnosno mađarskom dijelu Monarhije, u kojem je poglavar doma Habsburgovaca vladao kao kralj.[1][2]
| Sinagoga u Koprivnici | |
|---|---|
  Prikazano na karti (Hrvatska) | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Koprivnica |
| Geografske koordinate | 46°09′46″N 16°49′52″E / 46.16267°N 16.83098°E |
| Religija | Judaizam |
| Obred | Sefardski |
| Država | Hrvatska |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski stil | Kombinacija neorenesanse i neoklasicizma |
| Osnivač | Jevrejska zajednica u Koprivnici |
| Dovršeno | 1875. |
Historija
urediJevrejska zajednica u Koprivnici ima dugu tradiciju. Sinagoga je sagrađena 1875.
Zgrada sinagoge očuvana je do danas, ali značajno je devastirana zbog brojnih pregradnji i promjena funkcija. U njoj su tokom 20. stoljeća bili smješteni zatvor, kasnije fabrika tekstila i skladište.
Jaka jevrejska zajednica u Podravini gotovo je nestala tokom Drugog svjetskog rata, dok malobrojna jevrejska zajednica u Koprivnici postoji i danas.
Izgled
urediNova bogomolja izgrađena je u kombinaciji neorenesansnog i neoklasičnog stila. Pripada tripartitnom tipu sinagoga sa istaknutim središnjim dijelom. Središnje polje pročelja lučno je zavrđeno i ukrašeno prikazom Mojsijevog zakonika. Pročelje je izvedeno od fugovane opeke, dok je arhitektonska plastika oblikovana u rustičnom stilu.
Glavno pročelje uz srednji portal ima i zasebne bočne ulaze za žene. Iznad središnje bifore nalazio se kaligrafski natpis iz Tore, dok je vrh atike ukrašavao luhot. Pročelje je vizualno podijeljeno dvostrukim parom stubova koji simbolizuju Jahina i Boaza. U unutrašnjosti dominira aron hakodeš koji je oblikovan kao neoromaničkog kupolast ciborija.
U unutrašnjosti se nalazi samo jedna galerija za žene koju nose vitki gvozdeni stubovi, dok su na spratu postavljeni drveni stubovi većeg presjeka.
Adaptacija
urediPrvu adaptaciju koprivničke sinagoge izveo je arhitekt Slavko Loj 1937. Pritom je uklonjena plastika s pročelja i pročišćena je unutrašnjost.
Reference
uredi- ^ Petrić, Hrvoje (19. 11. 2012). "Crtice iz povijesti - doseljavanje Židova" (jezik: hrvatski). Koprivnica.net. Pristupljeno 11. 7. 2013.
- ^ "Radovi na Sinagogi u Koprivnici" (jezik: hrvatski). Varaždinska Televizija. 25. 7. 2011. Arhivirano s originala, 24. 12. 2014. Pristupljeno 11. 7. 2013.
Literatura
uredi- Švob, M. (1997), Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji [Juden in Kroatien: Migrationen und Veränderungen in der jüdischen Bevölkerung]. KD Miroslav Šalom Freiberger; Židovska općina: Zagreb.
- Švob, M. (1998) Naseljavanje Židova u Slavoniju: prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima [Die Ansiedlung der Juden in Slawonien: nach den Volkszählungsdaten 1857–1991 und anderen Dokumenten]. Institut za migracije i narodnosti: Zagreb, S. 171–208.
- Dobrovšak, LJ. (2005), Emacipacija Židova u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u 19. stoljeću [Emanzipation der Juden in Königreich Kroatien, Slawonien und Dalmatien im 19. Jahrhundert], Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 37, No. 1, S. 125–143.