Sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena u bosanskom jeziku u kojoj se suglasnici k, g, h u nekim oblicima, kad se nađu ispred slova i, pretvaraju u c, z, s.To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.

Primjeri sibilarizacije

Sibilarizacija se provodi u sljedećim primjerima:

u dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda

majka - majci; jaruga - jaruzi; snaha - snasi, noga - nozi, ruka - ruci

u nominativu i vokativu množine imenica muškog roda

junak - junaci, krčag - krčazi, vuk - vuci, propuh - propusi

u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:

junacima, krčazima

u imperativu

peci, teci, lezi, strizi

u nesvršenih glagola prema svršenima

dignuti - dizati, uzdahnuti - uzdisati

Odstupanja od sibilarizacije

Sibilarizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:

U nominativu imenica muškoga roda:

kod jednosložnih posuđenica

Bask - Baski, bronh - bronhi, erg - ergi

kod množinskih toponima

Čehi, Novaki (~~Česi, Novaci~~)

kod nekih prezimena koja nisu istovjetna s apelativima (općim imenicama) standardnog jezika

Debeljaki, Piceki

kod osobnih i životinjskih imena s dva suglasnika isped nastavka

Srećko - Srećki, Zelenko - Zelenki

kod imenice s nepostojanim a u završetku -cak

natucak - natucki

U dativu i lokativu imenica muškog roda ženske sklonidbe:

kod odmilica ili hipokoristika

baka - bakin, seka - sekin, braco - bracin, zeko - zeki, striko - striki

kod riječi s jednosuglasničkim završetkom osnove

deka - deki, kuka - kuki, kolega - kolegi, pjega - pjegi, zaliha - zalihi

kod imena i prezimena

Jelka - Jelki, Luka - Luki, Jadranka - Jadranki

kod imenica sa završetkom -cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga

kocka - kocki, točka - točki, praćka - praćki, pljuska - pljuski, patka - patki, mazga - mazgi

kod nekih zemljopisnih imena

Krka - Krki, Kartaga - Kartagi

kod imenica sa sufiksom -ka kojima osnova završava sonantom

intelektualka - intelektualki, kajkavka - kajkavki, srednjoškolka - srednjoškolki

Dvostrukosti kod sibilarizacije

Dublete kod sibilarizacije:

u nominativu množine nekih tuđica muškoga roda

flamingo - flaminzi - flamingi

u nominativu množine prezimena čiji je izraz istovjetan s nekom općom imenicom muškoga roda

Beg - Begi - Bezi, Duh - Duhi - Dusi

u nominativu množine imenica s nepostojanim a u završetku -čak, -ćak, -đak muškoga roda

mačak - mački - mačci, oplećak - oplećki - oplećci, omeđak - omećki - omećci

u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena ženskoga roda s jednosuglasničkim završetkom osnove

Lika - Lici - Liki

u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena na -ska, -ška

Aljaska - Aljaski - Aljasci, Gradiška - Gradiški - Gradišci

u dativu i lokativu nekih imenica sa završecima -ska, -tka, vka

guska - guski - gusci, bitka - bitki - bitci, travka - travci - travki