Sesilnost (botanika)

Sesilnost, kao sjedenje na površini – u botanici – je svojstvo biljnih dijelova koji nemaju peteljku ili dršku.[1][2] Cvjetovi ili listovi rastu („sjede“) direktno na stabljici. Listovima većine monokotiledona nedostaju peteljke.

Višegodišnja divlja cvjetnica Trillium cernuum ima tri lista koji su sjedećina vrhu stabljike.

Termin sesilnost se koristi i u mikologiji da opiše gljivična plodna tijela koja su vezana ili sjede direktno na površini podloge, jer im nedostaje potporne stipula ili peteljka.[3] Ostali primjeri sesilnih cvjetova uključuju rodove Achyranthus, Saffron, itd.

Biljni organi ili dijelovi koji se opisuju kao subsesilni ili polusjedeći, nisu kompletno, nego djelimično su sjedeći.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Beentje, H.; Williamson, J. (2010). The Kew Plant Glossary: an Illustrated Dictionary of Plant Terms. Royal Botanic Gardens, Kew: Kew Publishing.
  2. ^ Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press.
  3. ^ Ulloa, Miguel; Halin, Richard T. (2012). Illustrated Dictionary of Mycology (2nd izd.). St. Paul, Minnesota: The American Phytopathological Society. str. 575. ISBN 978-0-89054-400-6.