Selenga (mongolski: Сэлэнгэ мөрөн; rus. Селенга́), je najveća rijeka koja protiče kroz Mongoliju i rusku Republiku Burjatiju Nastaje od dvije rijeke, rijeke Ider i Delgermörön. Teče uglavnom u pravcu sjeveroistoka, dužinom od 992 km, do svog ušća u najveće slatkovodno jezero na svijetu, Bajkalsko jezero.[1][2] Neki izvori navode i dužinu rijeke od 1.024 kilometra.[3] Zajedno sa rijekama Jenisej i Angara tvori riječni sistem Jenisej-Angara, dužine 5.539 km, što ga svrstava kao 5. najduži riječni tok na svijetu. Svojim protokom od 935 m3 u sekundi, rijeka čini skoro polovinu količine vode koja se ulije u Bajkalsko jezero. Pri ušću u jezero formira široku deltu, površine od oko 680 km2.

Selenga
Države Mongolija
Rusija
Dužina992 (sistem Jenisej–Angara–Selenga 5539) km
IzvorKhövsgöl, Mongolija
UšćeBajkalsko jezero
Prosječni protok284 površina sliva = 447000

Etimologija uredi

Naziv rijeke potiče od mongolskog glagola "seleh" što bi u prijevodu na bosanski jezik značilo plivati. Prema drugoj verziji, naziv je nastao od riječi Evenki jezika (nekada poznat kao tunguški jezik) sele i nastavka -nga.[4] Provincija Selenga u Mongoliji je upravo nazvana prema ovoj rijeci.

 
Željeznički most iznad rijeke Selenge, u blizini grada Ulan-Udea

Također pogledati uredi

Reference uredi

  1. ^ H. Barthel, Mongolei-Land zwischen Taiga und Wüste, Gotha 1990, p.34f
  2. ^ "Сэлэнгэ мөрөн". www.medeelel.mn. Arhivirano s originala, 5. 12. 2012. Pristupljeno 16. 7. 2007.
  3. ^ "Селенга". Great Soviet Encyclopedia. www.yandex.ru. Arhivirano s originala, 12. 5. 2020. Pristupljeno 5. 5. 2009.
  4. ^ E.M. Pospelov, Географические названия Мира (Geograficheskie nazvaniya mira, Moscow: Russkie slovari, 1998), p. 378.

Vanjski linkovi uredi