Sean Connery
Thomas Sean Connery bio je škotski filmski glumac i filmski producent. Dobitnik je Oscara, dvije BAFTA nagrade i tri Zlatna globusa, uključujući i nagradu "Cecil B. DeMille".
Sean Connery | |
---|---|
Rođenje | Edinburgh, Škotska, UK | 25. august 1930.
Smrt | 31. oktobar 2020 Nassau, Bahami | (90 godina)
Godine rada | 1954–2012. |
Suprug/a | Diane Cilento (1962–1973) Micheline Roquebrune (1975–2020) |
Službena stranica | seanconnery.com |
Najpoznatiji je po ulogama kultnog agenta Jamesa Bonda, koga je glumio u sedam navrata, između 1962. i 1983.[1]
U anketama je izabran za "najvećeg živućeg Škota"[2] i "najveće živo nacionalno blago Škotske".[3]
Biografija
urediRani period
urediThomas Sean Connery, nazvan Thomas po svom djedu, rođen je u edinburškoj četvrti Fountainbridge, u Škotskoj. Njegova majka, Eufemije McBain, bila je čistačica, a otac, Joseph Connery, fabrički radnik i vozač kamiona.[4][5] Njegov djed je emigrirao iz Irske u Škotsku sredinom 19. stoljeća .[6] Imao je mlađeg brata, Neila, rođenog 1938.
Njegov prvi posao bio je raznošenje mlijeka, nakon čega se pridružio Kraljevskoj mornarici. Tokom službe u mornarici stekao je dvije tetovaže o kojima na njegovoj službenoj web stranici stoji: "za razliku od mnogih tetovaža, njegove tetovaže nisu bile neozbiljne i odražavaju njegove cjeloživotne obaveze. Njegova porodica i Škotska... Jedna tetovaža bila je u čast njegovih roditelja Mama i tata (Mum and Dad), a druga je bila samorazumljiva, Škotska zauvijek (Scotland Forever)."[7]
Kasnije je otpušten iz mornarice iz medicinskih razloga, zbog peptičnog čira na dvanaestopalačnom crievu, zdravstvenog problema kojim su bili pogođeni mnogi muškarci iz prethodnih generacija njegove porodice.[6]
Nakon službe u mornarici obavljao je mnoge poslove; između ostalog, bio je vozač kamiona, spasilac na bazenima Portobello, model umjetnik edinburškog College of Art, a poslije na prijedlog bivšeg Mr. Scotland, Archiea Brennana[6][8] laštio je mrtvačke kovčege. Modeliranjem je zarađivao 15 šilinga za sat.[6]
U dobi od 18 godina Connery se počeo baviti i bodibildingom, a od 1951. naporno je vježbao s Ellingtonom, bivšim instruktorom teretane u britanskoj vojsci.[6]
Bio je i strastven nogometaš, nakon što je igrao za Bonnyrigg Rose u svojim mlađim danima. Dok je bio na turneji sa South Pacificom, Connery je igrao nogometnu utakmicu protiv lokalnog tima koju je skautirao legendarni Matt Busby, tadašnji menadžer engleskog nogometnog kluba Manchester Uniteda. Prema izvještajima, Busby je bio impresioniran njegovom fizičkim junaštvom i ponudio je Conneryju odmah nakon utakmice ugovor vrijedan 25 £ sedmično. Connery priznaje da je bio u iskušenju da prihvati ugovor, ali se podsjeća, "shvatio sam da vrhunski nogometaš možeš biti do 30 godina starosti, a ja sam već imao 23 godine. Odlučio sam da postanem glumac i ispostavilo se da je to bio jedan od mojih najpametnijih poteza."[9][10]
Filmska karijera
urediSvoj glumački debi ostvaruje u pozorištu 1951. Na zabavi organiziranoj tokom produkcije South Pacifica 1954. godine Connery prvi put upoznaje glumca Michaela Caine s kim će kasnije postati prisan prijatelj.[6] Prvu ulogu na filmu ostvaruje u mjuziklu Herberta Wilcoxa Lilacs in the Spring gdje zajedno sa Anna Neagle ostvaruje nezapaženu rolu.[6] [11] Sljedećih nekoliko godina Connery glumi u nekoliko filmova, a najveću ulogu ostvaruje u melodrami Another Time, Another Place iz 1958. u ulozi britanskog novinara Marka Trevora. Sljedeće godine dobija glavnu ulogu u filmu Darby O'Gill and the Little People, produkcije Disney.
James Bond
urediProboj u svijet filma ostvario je ulogama tajnog agenta Jamesa Bonda. Odigrao je glavnu ulogu u prvih pet filmova iz tog serijala: Dr. No (1962), Iz Rusije s ljubavlju (1963), Goldfinger (1964), Operacija "Grom" (1965) i Samo dvaput se živi (1967). Poslije pauze vraća se ulozi Jamesa Bonda u filmovima Dijamanti su vječni (1971) i Nikad ne reci nikad (1983). Svih sedam filmova bili su komercijalno uspješni. James Bond, koga je odglumio Connery, od Američkog filmskog instituta odabran je kao treći najveći heroj u historiji kinematografije.[12]
Kreator lika Jamesa Bonda, Ian Fleming, prvobitno je posumnjao u Conneryja za vrijeme odabira za ulogu, rekavši: "On ne izgleda onako kako sam zamislio Jamesa Bonda". Međutim, Flemingova djevojka rekla mu je da Connery ima potrebnu seksualnu harizmu te se nakon uspješne premijere filma Dr. No Fleming predomislio u vezi s Conneryjem; bio je toliko impresioniran njime da je u kasnijim romanima Jamesa Bonda okarakterizirao kao poluškota-polušvicarca.
Privatni život
urediBio je u braku s glumicom Diane Cilento od 1962. do 1973. Iz tog braka ima sina Jasona, koji je također glumac. Od 1975. bio je u braku s marokansko-francuskom slikaricom Micheline Roquebrune (rođena 1929).[13]
U julu 2000. dodijeljena mu je titula viteza.[14] Za istu titulu je bio nominovan 1997. i 1998, ali je na ove nominacije uložio veto Donald Dewar zbog političkog stava Conneryja o nezavisnoj Škotskoj.[14][15]
Posjedovao je vilu u Kranidi (Grčka), a prvi susjed bio mu je Willem-Alexander, kralj Holandije, s kojim je dijelio heliodrom.[16]
Connery je bio pobornik nogometnog kluba Rangers FC uprkos tome što je u djetinstvu bio navijač njegovog žestokog rivala Celtica.[17]
Škotska nacionalna stranka
urediConnery je bio član Škotske nacionalne stranke (SNP),[18] stranke lijevog centra koja se kroz političku kampanju bori za nezavisnost Škotske, a koju je Connery podržavao i finansijski i kroz nastupe stranke.[19] Njegovo finansiranje ove stranke prestaje 2001, kada je parlament Ujedinjenog Kraljevstva usvojio zakon koji zabranjuje prekomorsko finansiranje političkih aktivnosti u ovoj državi. Godine 2008. Connery izjavljuje Scottish Sunday Expressu da se nada da će za njegovog života Škotska postati nezavisna država. Osim toga, Connery se zakleo da se nikada neće vratiti da živi u Škotskoj ako ona ne postane nezavisna država.[20]
Reference
uredi- ^ http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4799550.stm
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 16. 7. 2017. Pristupljeno 12. 4. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 12. 4. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ http://www.filmreference.com/film/58/Sean-Connery.html
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 22. 8. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ a b c d e f g Yule, Andrew (1992). Sean Connery:Neither Shaken Nor Stirred. Little, Brown Book Group. ISBN 978-0-7515-4097-0.
- ^ http://seanconnery.com/biography/
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 15. 7. 2015. Pristupljeno 13. 4. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 2. 6. 2015. Pristupljeno 13. 4. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ http://seanconneryonline.com/art_playboy1165.htm
- ^ Yule 1992, str. 43.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 27. 4. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/573476.stm
- ^ a b http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/819490.stm
- ^ http://www.theguardian.com/film/2004/oct/03/comment.news
- ^ http://m.bbc.com/news/world-europe-17725256[mrtav link]
- ^ http://www.dailyrecord.co.uk/news/uk-world-news/celtic-fans-give-me-pelters-since-i-switched-988287
- ^ http://www.theguardian.com/uk/1999/apr/27/gerardseenan
- ^ http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2829595.stm
- ^ http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/7261161.stm
Vanjski linkovi
uredi- Sean Connery na IMDb-ju
- Službeni sajt