Sešat (Sašet, Sešeta ili Seshat [Sešat]) je egipatska božica pisanja, znanja, mudrosti, matematike, zapisivanja. Njeno ime znači "ženski pisar".

Sešat u haljini od leopardove kože, sa pisaljkom
Sešat u haljini od leopardove kože, sa pisaljkom
Sešat
druga imena Seshat, Sashet, Sesheta, Sašet, Sešeta
roditelji Geb i Nut
brak Tot (nećak)
djeca Hornub
opis božica pisanja i matematike

Opis uredi

Sešat je prikazana kao lijepa žena odjevena u leopardovu kožu. Na glavi joj je neobičan simbol, koji predstavlja zvijezdu ili cvijet sa sedam latica ispod naopako okrenutih rogova. Rogovi možda predstavljaju polumjesec, dok bi u tom slučaju znak ispod rogova bila zvijezda. Druga božica povezana sa zvijezdom je Sopdet, božica Siriusa. Sešatin muž je Tot, a sin im je Hornub. I Sešat i Tot su povezani sa pisanjem i znanjem. U kasnije vrijeme je Sešat povezana sa Neftidom, pa se vjerovalo da je kćer Geba i Nut. U tom rijetkom mitu, Sešat je Ozirisova ljubavnica i Anubisova majka.

Uloga uredi

 
Atum, faraon Ramzes II., Sešat i njen muž Tot, pred Drvetom života. Bogovi zapisuju faraonovu vladavinu na drvo, dok faraon sjedi na prijestolju.

Egipćani su vjerovali da je Sešat izumila pismo, a njen muž Tot ga je prenio ljudima. Ona je zaštitnica knjiga i biblioteke. Titule su joj: "Gospodarica kuće knjiga", "Gospodarica kuće arhitekata" i "Ona koja odijeva dva roga". U Egiptu su samo bogati ljudi učili pisati i čitati, te svećenici. Jedine žene koje su znale pisati su bile kraljice. Kraljica Hatšepsut je poslala ekspediciju u Punt a na zidu svog hrama u Deir-el-Bahariju je dala naslikati Sešat i Tota zajedno, te je navela popis svih stvari kraj njih. Sešat nije imala hramove, ali je nekada imala sveštenike, u najranijim dinastijama. Vjerovalo se da ona na Drvetu života zapisuje dužinu vladavine faraona.

Vanjski linkovi uredi