Sarajevo osiguranje
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo je bosanskohercegovačko osiguravajuće društvo sa sjedištem u Sarajevu[1].
Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo | |
---|---|
Vrsta | Dioničko (Profil na sarajevskoj berzi) |
Osnovano | 1945. |
Sjedište | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Servisi | osiguravanje imovine i lica |
Prihod | 47,574 miliona KM (2015) |
Neto dobit | 0,452 miliona KM (2015) |
Vlasnik | Privatno vlasništvo 55% Vlada FBiH 45% |
Zaposleni | 458 |
Slogan | Naše klijente je lako prepoznati! |
Veb-sajt | sarajevoosiguranje |
Sarajevo osiguranje je vodeće osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini sa udjelem u iznosu od 18,79% među osiguravajućim društvima u Bosni i Hercegovini, dok taj udio iznosi među osiguravajućim društvima na području Federacije Bosne i Hercegovine 13,71%[2].
Sarajevo osiguranje je prema izvještaju novinske agencije za jugoistočnu evropu SeeNews među 50 najvećim osiguravajućim društvima na tom području, na kojoj stoji na 46. mjestu[3].
Sarajevo osiguranje je notirano na sarajevskoj berzi SASE, najvećoj berzi u Bosni i Hercegovini[4].
Historija
urediSarajevo osiguranje je osnovano nakon kraja drugog svjetskog rata 1945. godine kao Državni osiguravajući zavod (DOZ) i tada je imao glavnu ulogu u osiguranju imovine.
22 godine kasnije,1967. godine Sarajevo osiguranje postaje putem tansformacije samostalno i počinje djelovati kao Osiguravajući Zavod Sarajevo (OZ).
1974. godine je nad Osiguravajućem Zavod-u Sarajevo ponovo počinjena transformacija, ovaj put tansformirana je u Zajednicu Osiguranja imovine i Lica Sarajevo (ZOIL). Tada se Sarajevo Osiguranje, pored osiguranja imovine, počelo se i baviti u velikom djelu i osiguranjem lica, prije svega radnika.
Šestnaest godina kasnije, 1990. godine Zajednica Osiguranja imovine i Lica Sarajevo je ponovo transformirana, te je od tada počela djelovati kao dioničko društvo sa imenom Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo, što je usljedilo privrednim reformama Ante Markovića, prema kojima je bilo od tada dozvoljeno registrovati dioničko društvo samo ako je u vlasništvu radnika.
Krajem 2003. godine Sarajevo osiguranje je notirano na sarajevskoj berzi SASE, koje je pored banjalučke berze jedna od dvije berze u Bosni i Hercegovini, od kojih je sarajevska berza najveća u Bosni i Hercegovini.
Četiri godine kasnije, u novembru 2007. godine donešena je odluka o dokapitalizaciji dionica Sarajevo osiguranje-a, nakon kojeg je promjenjen statut Sarajevo osguranje-a[5].
17. maja 2016. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj hitnoj sjednici odlučila da se državni udio Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koji iznosi oko 45%, prodaje putem sarajevske berze sa cijenom dionice u iznosu od 13 KM u toku druge polovine 2016. godine.
Dan kasnije, 18. maja 2016. godine do tadašnji direktor Sarajevo osiguranja Midhat Terzić podnio je ostavku na mjestu direktora Sarajevo osiguranje-a, dok su ostali članovi uprave tog dana smijenjeni.
Špekulacije oko prodaje dionica i ostavke direktora
urediOdluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o prodaji državnih dionica u Sarajevo osiguranje-u, čiji udio iznosi oko 45%, te ostavka to tadašnjeg direktora Sarajevo osiguranje-a je izazvalo brojne špekulacije među medijama u Bosni i Hercegovini.
Kako navodi Slobodna Bosna[6], razlog prodaje dionica i ostavke direktora je povezana. Prema njihovim istraživanjima, Midhat Terzić nije dao ostavku iz "ličnih razloga" kako je od strane njega navedeno, nego zbog nesuglasica sa Vladom Federacije Bosne i Hercegovine zbog odluke o prodaji državnih dionica Vlade FBiH, jer je on namjeravao prodaju dionica Triglav Osiguranje-u.
Prema istraživanjima Slobodne Bosne, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine namjerava prodati svoj udio ASA Group-i u vlasništvu bosanskohercegovačkog biznismena Nijaza Hastora u zamjenu za udio ASA Group-e u Volkswagen-ovoj tvornici automobila kod Vogošće, kako bi ta tvornica automobila i automobilska industrija u Bosni i Hercegovini mogli ekspandirati.
Kako navodi 20minuta.net, razlog ostavke diretktora Midhata Terzića i Uprave Sarajevo osuguranja je loš finansijski izvještaji Sarajevo osiguranje-a i taj, da članovi uprave imaju previsoke i nerealne plate, koje se pema izještajima kreću od oko 18.000 do 20.000 KM mjesečno.
Vlasništvo
uredi2003. godine Sarajevo osiguranje je notirano na sarajevskoj bezi SASE, koja je najveća berza u Bosni i Hercegovini. Sarajevo osiguranje se trenutno nalazi u većinsko-privatnom vlasništvu sa udjelem od oko 55%, dok je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na svojoj hitnoj sjednici održanoj 17. maja 2016. godine odlučila da se preostali državni udio u iznosu od 45% proda putem sarajevske berze sa cijenom dionice od 13 KM.
Diončari Sarajevo osiguranje-a su:
Dioničar | Udio (u %) |
---|---|
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine | 45,94% |
ZIF BIG Investiciona grupa | 24,99% |
ZIF PROF-PLUS | 5% |
Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina | 4,45% |
ZIF MI-Group | 3,16% |
ZIF BONUS | 2,42% |
BOSNA RE | 1,45% |
AUCTOR | 0,56% |
ZIF Herbos Fond | 0,54% |
ZIF Crobih Fond | 0,5% |
Osiguranja
urediSarajevo osiguranje se bavi ukupno devet vrstama osiguranja.
- Obavezno osiguranje motornih vozila
- Kasko osiguranje motornih vozila
- Osiguranje imovine
- Online putničko zdravstveno osiguranje
- Putničko zvdravstveno osiguranje
- Osiguranje nezgode
- Osiguranje transporta
Reference
uredi- ^ "Profil – Sarajevo Osiguranje". www.sarajevoosiguranje.ba. Pristupljeno 12. 6. 2016.
- ^ "Od 'Kristalne prizme' do gubitaša:Smijenjen direktor i Uprava Sarajevo osiguranja – 20Minuta.net". www.20minuta.net. Pristupljeno 12. 6. 2016.[mrtav link]
- ^ Akta.ba. "Sarajevo-osiguranje na listi 50 vodećih osiguravajućih društava iz regiona". Akta.ba. Pristupljeno 12. 6. 2016.[mrtav link]
- ^ "Sarajevo osiguranje dd Sarajevo". sase.ba. Pristupljeno 12. 6. 2016.
- ^ "Sarajevo osiguranje ide u dokapitalizaciju". www.poslovni.hr. Pristupljeno 12. 6. 2016.
- ^ "SLOBODNA BOSNA ISTRAŽILA: Evo zašto se Terzić povukao sa čela Sarajevo-osiguranja". slobodna-bosna.ba. Pristupljeno 12. 6. 2016.